Kult(ura)

U Tuzli promovisano izdanje izabranih djela Avde Međedovića – balkanskog Homera

U organizaciji JU Specijalna biblioteka ”Behram-beg” u Tuzli  i JU Bosanski kulturni centar Tuzlanskog kantona, sinoć je u Plavoj sali tuzlanskog BKC-a organizovana prva bh. promocija izdanja izabranih djela Avde Međedovića, objavljena u izdanju JU Ratkovićeve večeri poezije iz Bijelo Polja.

O kapitalnom izdanju koje objedinjuje četiri djela Avde Međedovića, epskog pjesnika, kojeg je Milman Parry, istraživač i profesor sa Univerziteta Harvard nazvao „balkanskim Homerom” govorili su  prof. dr. Mirsad Kunić, prof. dr. Sead Šemsović i izdavač Kemal Musić, a moderator promocije bio je Sead Husić.

 

Izabrana djela čine četiri epa i to Ženidba Smailagić Meha, Osman beg Delibegović, Bećiragić Meho i Ženidba Vlahinjić Alije

-Imali smo mogućnost da objavimo četiri knjige ovako kvalitetno opremljene. Odlučili smo se za dva najduža epa Ženidba Smajilagić Meha i Osman-beg Delibegović i dva najpoetičnija Bećiragić Meho i Ženidba Vlahinjić Alije. Nadamo se da je ovo jedan početak puta izdanja sabranih djela Avde Međedovića, za kojeg je ovdašnja javnost kasno sazanala iako je on vema značajna kulturološka pojava na našim prostorima. Već postoje intresovanja i drugih ustanova koje bi bile dio tog velikog izdavačkog poduhvata i nadam se da će i druga djela Avda Međedovića uskoro koroz nova izdanja biti dostupna javnosti. Mi smo objavili oko 100 naslova do sada, ali najveću pažnju su izazvala ova izabrana djela što govori o njihovoj važnosti ali o potrebi da se ta priča nastavi – istakao je Kemal Musić, direktor JU Ratkovićeve večeri poezije iz Bijelog Polja.

Bogato epsko stvaralaštvo Avde Međedovića, bošnjačkog epskog pjesnika i jednog od najvećih epskih stvaralaca uopšte, sakupljeno je u zbirku „The Milman Parry Collection“, koja se čuva na Univerzitetu Harvard. Autor je 1935. godine zabilježio 80.000 Međedovićevih epskih stihova, na osnovu kojih je zasnovao savremenu teoriju usmene književnosti i modernu homerologiju.

Skoro da nema poznatog homerologa koji nije pisao o Međedoviću, dok se na našim prostorima i akademskim krugovima o njemu skoro da nije ništa znalo. Prvo bosansko izdanje Ženidba Smailagić Mehe priredio je prof. Enes Kujundžić 1987. godine za sarajevsku Svjetlost.

– Nastavljač Perijevog rada Albert Bates Lord u svojoj knjizi “The singer of tales” iz 1960. godine, koja se smatra jednom od najznačajnijih knjiga u humanistici u svijetu, za Avdu Međedovića kaže da je on naš Homer 20. stoljeća. Tada je to bilo vrlo smjelo, hrabro čak i bogohulno, jer se diralo u temelje evropske civilizacije. Međutim, Parry i Lord imaju značajan naučni kredibilitet  i njihova istraživanja su najbolji odgovor onima koji, čak i u našim krugovima, žele obezvrijediti značaj i vrijednost Avde Međedovića – rekao je prof. dr. Mirsad Kunić, profesor na Filozofskom fakultetu u Tuzli, koji se duži period značajno bavi istraživanjima Milmana Parrya.

Na promociji u Tuzli istakuto da je Avdo Međedović bio važan za svjetsku razinu razrješavanja homerskog pitanja, da je ključna ličnost u razvoju bošnjačke usmene epike, a bilo je govora i o tome šta je pojavom u svjetskim naučnim djelima poremetio u južnoslavenskom odnosu prema usmenoj epici.

-Bošnjačka epika ima dugi vijek trajanja, jer nije postojao mit oko kojeg ćemo se učahuriti, kao što u srpskoj tradiciji postoji mit o Kosovu. Mi smo uspjeli razvijati usmenu epiku svo vrijeme do kraja 20. stoljeća. Ta količina epske građe je izuzetno velika i ona čeka na istraživanje koje su za nas jako važna – istakao je dr. Sead Šemsović, profesor sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Avdo Međedović je rođen 1875. godine, u selu Obrov, u blizini Bijelog Polja. Do odlaska u osmansku vojsku gdje je u Solunu završio podoficirsku školu nije imao formalno obrazovanje. Smatra se jednim od najvećih bošnjačkih epskih pjesnika čije su pjesme neprevaziđene su po jačini i dužini ispjevanih stihova. Bio je najveći i najtraženiji guslar i narodni pjevač u svom kraju. Umro je 1953. godine.

JU BKC TK

Komentari
Na vrh