Ljudi

Tuzla je ostala bez jedne od najvećih legendi ovoga grada – Napustio nas je Nijaz Alispahić

Nijaz Alispahić jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pisaca i dramaturga napustio nas je danas u 84. godini.

Nijaz Alispahić rođen je 7.aprila 1940. godine u Kozluku, mjestu blizu Zvornika. Završio je osnovnu i srednju školu u Tuzli.  Studije jezika i književnosti upisuje u Beogradu. Nakon završetka studija u Beogradu, diplomski upisuje u Sarajevu.

Nijaz Alispahić nakon završenog akademskog obrazovanja počeo je raditi u Gradačcu kao profesor u gimnaziji. Sedam godina je radio kao gimnazijski profesor. U tom periodu 1973. godine zajedno sa grupom prijatelja pokrenuo književnu manifestaciju ”Kikićevi susreti”

”Kikićevi susreti” postali su tradicionalna književna manfiestacija koja se i jednom godišnje održava u čast lika i djela Hasana Kikića.

Nijaz Alispahić se vraća u Tuzlu, tačnije 1978. godine gdje počinje raditi kao dramaturg Narodnog pozorišta Tuzla.

1989. godine postao je glavni i odgovorni urednik časopisa ”Pozorište” za koji se smatra jednim od najboljih bosanskohercegovačkih časopisa.

Velik stvaralački angažman

Nijaz Alispahić kroz dugogodišnju karijeru djelovao je u raznim književnim i kulturnim poljima. Aktivno stvara prozu, dramu, poeziju, dramatizaciju, teatrologiju, kritiku, esejistiku, publicistiku, filmski scenario, feljton, kulturna hronika, kolumnistika, pozorišna i televizijska režija, istraživanje književno-dramske baštine, uređivački angažman.

Knjige

  • “Vatre stišane pjesmom”, poezija, (1971.);
  • “Vrtovi sirotog Halimije”, pripovijetke, 1979.);
  • “Karakazan”, poezija, (1996.);
  • “Leda Saliniana” – Kulturna hronika Tuzle, (1997.);
  • “Sihirbaz”, pripovijetke, (1998.);
  • “Hamdibeg”, dramatizacija, (1998.);
  • “Sire, došli su ratnici” – Narodno pozorište Tuzla 1992. – 1995., (1998.).
  • “Hasanaginica” – drama & libreto za operu (1999.),
  • “Tuzlansko sijelo u podne” – kronika (2000.)

Drame

  • “Gola prsa protiv bajoneta” – igrokaz (1980.),
  • “Životopis Ha Ha” – monodrama (1980.),
  • “Raja s Mejdana” – mjuzikl (1986..),
  • “Zmaj od Bosne” – drama (1987),
  • “Insani i ćuprije” – poetski igrokaz (1995.),
  • “Hasanaginica” – drama (1999.),
  • “Hasanaginica” – libreto za operu (1999.),
  • “Aska i vuk” – drama (2002.),
  • “Aska i vuk” – libreto za operu (2003.),
  • “Za dom penzionera spremni” – drama (2003..)

Dramatizacije

  • “Odumiranje međeda” (1987),
  • “Derviš i smrt” (1988.),
  • “Tijesna ulica” (1995.),
  • “Hamdibeg” (1997.).
nijaz alispahic

Dobitnik Zlatnog lovorovog vijenca

U svojoj dugogodišnjoj karijeri Alispahić je više puta dobio priznanja i nagrade za svoj rad i djelo.

Posebno se izdvajaju:

  • Dvostruki laureat Nagrade “Ivo Andrić” za najbolju pripovijetku za 1983. i 1989. godinu
  • Nagrada “Zijo Dizdarević” za najbolju pripovijetku za 1977. i 1978. godinu
  • Nagrada časopisa “Život” za najbolju prozu (1977.)
  • Prva nagrada za najbolju kratku priču banjalučkog “Glasa” (1977.) i prištinskog “Jedinstva” (1977.)
  • Dvije Prve nagrade za najbolju novinsku priču “Fronta slobode”
  • Trostruki laureat Nagrade Udruženja pozorišnih kritičara i teatrologa Bosne i Hercegovine za najbolji repertoar u jednoj sezoni (1983./84., 1985./86., 1988./89.)
  • Nagrada Udruženja pozorišnih kritičara i teatrologa Bosne i Hercegovine za najbolju dramatizaciju (“Derviš i smrt”, 1989.)

Također, dobitnik je ovogodišnjeg Zlatnog lovorovog vijenca za doprinos umjetnosti teatra.

” Ostavio je dubok pozorišni trag djelujući u svojoj sredini kao pisac i dramaturg koji je svojim djelima nametnuo Tuzlu kao nezaobilaznu umjetničku i teatarsku činjenicu. Osvajao je prestižne nagrade na svim bosanskohercegovačkim festivalima sa predstavama koje su ispisale najuzvišenije domete bh. teatra. Ipak, najdublji trag u književnosti južnoslovenskih  prostora ostavlja kao autor drama i libreta za opere koje tematiziraju događaje iz historije i kulturne baštine Bosne i Hercegovine“ –  naveli su u obrazloženju Direkcije Festivala MESS.

 

 

Alispahićev doprinos u  književnom i kulutrnom bosanskohercegovačkom životu zasigurno je od velike važnost. Kroz dugogodišnje stvaranje jednih od najboljih drama, proza, priča i drugih književnih djela.

” Ovo najveće festivalsko priznanje odlazi u ruke jednoj od najznačajnijih umjetničkih figura bosanskohercegovačke teatarske scene – Nijazu Alispahiću“, zaključeno je ispred Direkcije Internacionalnog teatarskog festivala MESS.

 

Uskoro više ….

Na vrh