Business

Obilježena 73. godišnjica: U osmoj deceniji poslovanja Energoinvest ponovo osvaja nekadašnja tržišta Afrike i Evrope

Okruglim stolom o temi: „Kako je bilo raditi sa Blumom i poslije Bluma“ bh. kompanija Energoinvest danas završava trodnevno obilježavanje 73. godišnjice postojanja i rada. Aktivnosti u povodu ove svečanosti bile su posvećene i gostima i uposlenicima, penzionerima, ali i porodicama, odnosno djeci zaposlenih u Energoinvestu za koje je kompanija posebno organizirala tematske radionice, izložbe i takmičenje u crtanju.

 

Edukativna panel diskusija organizirana je za studente Univerziteta u Sarajevu, koji su odabrali da studiraju građevinu, elektrotehniku i mašinstvo, oblasti u kojima Energoinvest može ponuditi praksu i priliku za zaposlenje. Dekani Građevinskog, Elektrotehničkog i Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu opredjeljenost da studente usmjeravaju na praktičan rad u Energoinvest potvrdili su i potpisivanjem ugovora o saradnji sa ovom kompanijom.

 

  • To je jedan sasvim novi nivo edukacije. Jer nije isto kada studenti borave lokalno na terenu i gledaju izgradnju neke zgrade i kad prisustvuju i projektovanju i izgradnji termoenergetskih objekata kod ovakvog giganta kakav je Energoinvest, kazao je ovom prilikom prof. dr. Samir Dolarević, dekan Građevinskog fakulteta UNSA.

 

Poruku menadžmenta da u kontinuitetu žele osnaživati kompaniju novozaposlenim mladim ljudima koji poznaju trendove i koriste se novim tehnologijama, pozitivnom je na događaju organiziranom u povodu godišnjice ocijenio i Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH.

 

  • Mi ćemo tu kao Udruženje poslodavaca i na svaki način pomoći Energoinvestu jer imamo vlastita iskustva i vlastite edukacijske centre. Čast je biti dio tima u kojemu je Energoinvest – dugogodišnja aktivna članica našeg Udruženja naglasio je on.

Energoinvest je danas izvozno orjentirana kompanija, koja je u osmu deceniju poslovanja ušla sa aktuelnim višemilionskim projektima koje realizira na dva kontinenta. U Evropi i Africi. Tako nastavlja niz kojim se ovaj nekadašnji gigant može pohvaliti. Poslovao je u 105 zemalja širom svijeta,  gdje je izgradio:

 

– 164 objekta hidro i termo elektrana,

– 60.000 kilometara dalekovodnih linija

– 7.300 trafostanica

– 400 kompleksnih infrastrukturnih projekata

 

U godinama nakon rata postepeno se vraća na stara tržišta.

 

  • Mi stalno imamo poređenja nekadašnjeg Energoinvesta koji je skoro u potpunosti uništen u ratu. Ovo danas je itekako daleko od onog vremena osnivača Emerika Bluma, kad je on imao nesebičnu podršku okruženja i sistema u kojemu je djelovao. Zato je mogao realizirati svoje vizionarske ideje. Ali ja sam itekako ponosna i na današnji Energoinvest, koji je uspio opstati i vratiti se na stara tržišta. Radimo velike projekte svuda u svijetu i to nije važno samo za Energoinvest. Važno je za cijelu državu i njenu ekonomiju. Mi znamo napraviti hidroelektanu, trafostanicu velike snage, stotinama kilometara duge dalekovodne mreže, termoelektranu. Dokazujemo to svakodnevno. I želimo takve projekte raditi i u našoj zemlji gdje se poslovi takvog tipa uglavnom nude stranim firmama. Radimo na tome da vratimo povjerenje i domaćih investitora u nas. U tom kontekstu i zapošljavanje novih radnika će biti jedna od intencija za naredni period, naglasila je ovom prilikom direktorica Hadžialjević.

 

Pri realizaciji poslovne strategije, Energoinvest teži formiranju saradničkih aranžmana sa vodećim svjetskim kompanijama. U internoj poslovnoj organizaciji veliku pažnju posvećuje mladim ljudima i njihovoj edukaciji. Za studente i druge mlade talente 2017. godine Energoinvest je širom otvorio vrata Blum Lab inkubatora koji kombinuje softver, hardver i ljudske resurse kako bi ponudio različita rješenja nove generacije proizvoda u oblasti tehnologija za pametne gradove. Na terenu, osim upravo završenih projekata u Tanzaniji i Alžiru gdje su investitori bile tamošnje elektroprivrede, Energoinvest uskoro završava i jedan veliki projekt u Albaniji. Aktuelni su radovi na izgradnji dalekovodne mreže u Makedoniji, ali i u Bosni i Hercegovini, na relacijii zmeđu Kaknja i Tuzle.

 

Na vrh