Kolumne

Analiza ● Srbija 2024: Izborna bitka za Beograd – opozicija želi vlast bez izbora?

Srbiji će se 2.juna 2024.godine održati ponovljeni lokalni izbori za glavni grad Beograd odnosno lokalni izbori u 14 gradova i 74 opštine.

Nakon održanih parlamentarnih izbora 24.decembra 2023.godine Srbija je dobila novu Vladu sa premijerom Milošem Vučevićem (SNS). Na proteklim parlamentarnim izborima uvjerljivu pobjedu izvojevala je Srpska napredna stranka (SNS).

Izvještaj Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), objavljen je tek dva i po mjeseca poslije održavanja izbora. U Izvještaju je navedeno da „ostaje nekoliko važnih pitanja koja se odnose na osiguranje jednakih uslova, mjera za sprečavanje zloupotrebe javnih funkcija i državnih resursa, razdvajanja zvaničnih funkcija i aktivnosti kampanje, i efikasnih mehanizama za sprečavanje zastrašivanja i pritiska na birače, poput kupovine glasova“.

Nakon neuspješnog formiranja vlasti u Beogradu, ponovno će se održati lokalni izbori za glavni grad Beograd 2.juna 2024.godine. Narodna Skupština Republike Srbije je u međuvremenu promijenila odnosno usvojila paket promjena izbornog zakona kako bi se zajedno održali izbori za grad Beograd i ostale jedinice lokalne samouprave. Najveći opozicioni blok koji se zvao „Srbija protiv nasilja” više ne postoji, a pojedine stranke koje su bile u toj koaliciji odlučile su da izađu na izbore. Čak šest od devet stranaka opozicije odnosno bivše koalicije „Srbija protiv nasilja” učestvuje na izborima za grad Beograd i većini drugih lokalnih samouprava. Najveća stranka ovog bloka Stranka slobode i pravde (SSP) Dragana Đilasa, neće učestvovati na gradskim izborima u Beogradu i Nišu, jer je Đilas svjestan da nije popularan u Beogradu i Nišu i da bi samo mogao naškoditi opoziciji. To su signali, koji su poslani od jednog dijela međunarodne zajednice. Prema tom scenariju cilj je, da se SNS „opusti” odnosno pasivizira misleći da će tako opozicija lako osvojiti Beograd i Niš, smatrajući da su građani opoziciono orijentirani u Beogradu i Nišu i da neće birati stranku nego će glasati protiv SNS-a. Upravo je to najveća opasnost i zamka za glasače SNS-a, da se „opuste” odnosno pasiviziraju i tako nasjednu na scenarij Đilasa i jednog dijela stranog faktora. Favorit izbora u Beogradu i Nišu je lista odnosno koalicija okupljene oko Srpske napredne stranke pod nazivom „Aleksandar Vučić – Beograd sutra” odnosno „Aleksandar Vučić – Niš sutra”.

Da li je moguće osvojiti vlast bez izbora – slučaj srpske opozicije?

Karakteristično za sve države Zapadnog Balkana je politička polarizacija. Društva nose teško 30-godišnje naslijeđe, od disolucije bivše Jugoslavije. Konsolidacija tih država još uvijek nije završena. Jedan dio opozicije pribjegao je nasilju kao političkom sredstvu što je dovelo do dodatne polarizacije u društvu u periodu kada je trebalo pokazati nacionalno jedinstvo prilikom rješavanja ključnih nacionalnih i državnih pitanja kao što je pitanje Kosova. Značajan dio opozicije u Srbiji još uvijek nije shvatio, da nije opozicija Aleksandru Vučiću (SNS) nego politička konkurencija.

Srbija je jedna od rijetkih zemalja koja je smanjila izborni cenzus sa 5% na 3%, jer se cenzus u drugim državama uglavnom povećavao, da bi se politika okrupnjavala i profesionalizira te tako razvijale ozbiljne i snažne političke stranke.

U Srbiji tradicionalno jedan dio opozicije bojkotira izbore, uglavnom se radi o strankama, koje su svjesne, da se na izborima provjerava odnosno potvrđuje njihova snaga i povjerenje kod građana. Odlučuju se za bojkot i tako sebi daju na važnosti. Odgovorni dio opozicije svjestan je, da se politika može kreirati i promjene vršiti jedino u institucijama, a parlament je vrhovna institucija demokracije u svakoj državi i na kraju su se ipak odlučili da učestvuju na izborima.

Analitičari smatraju, da predstojeći lokalni izbori prevazilaze značaj lokalnih izbora. Političke stranke jedino putem izbora treba da dolaze i odlaze sa vlasti, jer na izborima potvrđuju svoju snagu i podršku, a ne na neki drugi način. Bojkot izbora znači izbjegavanje suočavanja sa biračima što otvara opravdanu sumnju u njihovu stvarnu podršku među biračima.

Analitičari smatraju, da je ključan zahtjev protesta traženje odlaska sa vlasti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke (SNS) što je suštinski zahtjev opozicije. Ne postoji sadržajno jasan politički program opozicije osim zahtjeva za odlaskom predsjednika Vučića. Građanski protesti bili su u jednom dijelu opravdani, ali u osnovi radi se o protestima, koji su dirigirani od dijela opozicije i/ili pojedinih centara moći iz inostranstva.

Opravdanja i izgovori, da su mediji pod kontrolom vlasti samo su djelomično tačni, jer postoje brojni mediji, koji otvoreno podržavaju i agitiraju za opozicione političke stranke. Izbori se ne dobivaju putem medija, koji nesporno imaju važnu ulogu, nego prvenstveno sa ostvarenim rezultatima, programom i kandidatima, koji se ponuđeni biračima i kod kojih se može dobiti ili ne dobiti podrška i povjerenje. Potrebno je umiriti političke strasti i organizirati mirne, fer i poštene izbore i osigurati izbornu kampanju, koja će omogućiti jednak tretman za sve učesnike u izbornom procesu. Izbori moraju biti sprovedeni bez ostrašćenosti, nasilja, transparenti i pošteni sa mogućnošću da svi politički akteri iznesu svoje stavove i predstave se biračima.

Kampanja za lokalne izbore odvija se u sjenci rezolucije u Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a, koja je top tema u medijima već sedmicama tako da priča o lokalnim izborima nije u prvom planu za razliku od prethodnih izbora.

Srbija ponovno u epicentru dešavanja

Nedavna posjeta kineskog predsjednika Xi Jinpinga ponovno je vratila Srbiju u epicentar dešavanja. Srbija se pokušava (re)pozicionirati u geopolitičkom vrtlogu. Kineski predsjednik je izjavio, da je „EU prioritet kineske vanjske politike. Kina i EU treba da ostanu posvećene partnerstvu“. Srbija također nedvosmisleno insistira na članstvu u EU, što je opredjeljenje i nove vlade.

Srbija želi iskoristiti kineska iskustva sa Francuskom u vezi proizvodnje nuklearne energije i osigurati energetsku stabilnost pošto u dogledno vrijeme mora zatvoriti brojne termoelektrane. Prije toga biće potrebno ukinuti embargo na nuklearnu energiju, kojeg je Srbija naslijedila još od bivše Jugoslavije.

Srbija će imati čvrstu podršku Kine po svim pitanjima, koja se pokreću u okviru Ujedinjenih nacija što se pokazalo i prilikom glasanja o rezoluciji u Srebrenici u Generalnoj Skupštini UN-a. Ugovor o Slobodnoj trgovini Srbije sa Kinom važan je za budućnost Srbije u pogledu  plasmana roba i usluga.

Srbija dosada pod najvećim međunarodnim pritiscima

Srbija se nalazi pod snažnim pritiscima zbog normalizacije odnosa sa Prištinom, koja odbija formiranje Zajednice srpskih opština (ZSO). Od Srbije se traži da uvede sankcije Rusiji. Kosovu je u Parlamentarnoj Skupštini Vijeća Evrope izglasana preporuka za članstvo u toj organizaciji, koja nije uvrštena na dnevni red nedavne sjednice Komiteta ministara Vijeća Evrope, jer nije došlo do pomaka u formiranju ZSO.

Zabrana korištenja srpskog dinara u srpskim sredinama na Kosovu je jedan od vidova pritiska na Srbiju da odustane od Kosova. Na održavanje ponovljenih lokalnih izbora na sjeveru Kosova u opštinama Mitrovica, Leposavić, Zubin Potok i Zvečan, još uvijek se čeka. Još uvijek nisu ispunjeni uslovi za povratak srpskih predstavnika u kosovske institucije.

Srbija svoju vanjsku politiku temelji na četiri stuba, EU, SAD, Rusija, Kina plus Pokret Nesvrstanih. Od Srbije se traži da se odrekne dva stuba svoje vanjske politike, Rusije i Kine. Izričito se traži uvođenje sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini, dok na drugoj strani nema nikakvih naznaka o mogućem članstvu Srbije u EU. Od Srbije se traži da se distancira od Milorada Dodika (SNSD) i Republike Srpske. U Generalnoj Skupštini UN-a nedavno je donesena rezolucija o Srebrenici na prijedlog Njemačke i Ruande i još 30-tak zemalja kao vid dodatnog pritiska na Srbiju.

Zbog rata u Ukrajini i konfrontacije Zapada i Rusije, Srbija je dovedena u tešku međunarodnu poziciju, jer izbjegava uvesti sankcije Rusiji.

Politika neutralnosti Srbije, koju je učvrstio Aleksandar Vučić najveća nepoznanica za velike sile i izazov za njihov obavještajni sektor. Eskalacije političkih događaja na Kosovu vezana je za predstojeće izbore u Srbiji sa ciljem testiranja političke scene u Srbiji sa fokusom na političkom rejtingu i snazi Aleksandra Vučića i SNS-a.

U obavještajne aktivnosti u Srbiji uključeni su pojedini političari, tajkuni, dio medija, novinari, istraživači, analitičari, dio civilnog društva, profesori, studenti, kriminalci odnosno  cijela lepeza učesnika.

Sigurnosno-obavještajni aparat Srbije je uglavnom detektirao i osujetio djelovanje većine obavještajnih službi što mu je omogućilo, da se uspješno suprotstavi njihovom štetnom djelovanju i znatno osujeti njihovo naredno djelovanje.

Bugarizacija Kosova

Aktualnu situaciju u kojoj se nalazi Srbija i popis stanovništva na Kosovu, koji je u završnoj fazi iskorištava Bugarska, koja intenzivno dodjeljuje državljanstva građanima Kosova. Uglavnom su na udaru bugarizacije Goranci, Srbi i Bošnjaci ali i Albanci, koji dobivanjem bugarskog pasoša formalno postaju Bugari. U konačnici je cilj, da Bugari uskoro postanu priznata manjina i u perspektivi da postanu druga najbrojnija etnička zajednica na Kosovu odmah iza Albanaca i tako istisnu Srbe kao drugu najbrojniju zajednicu na Kosovu.

Srbi su uglavnom bojkotirali popis stanovništva. Bugarska isti projekt realizira u Albaniji, dok je dodjelom nekoliko stotina hiljada državljanstava Makedoncima iz Sjeverne Makedonije sebi uzela pravo da te svoje nove državljane tretira kao Bugare. Najveći dio Makedonaca bugarsko državljanstvo uzelo iz pragmatičnih i egzistencijalnih razloga, jer se radi o državljanstvu EU, koji im omogućava rad i život u EU i nema veze sa nacionalnim opredjeljenjem da su Bugari. Nedavni popis stanovništva u Sjevernoj Makedoniji pokazao je da u toj državi živi samo par hiljada građana koji se izjašnjavaju kao Bugari što negira bugarsku tezu da u toj državi žive Bugari ili da u značajnom broju žive Bugari.

Ljubljana/Washington/Bruxelles/Beograd/Priština, 24.maj 2024

Fusnota:
[1IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni konzultativni status pri Ekonomsko-socijalnim vijećem ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine i izdavač je međunarodne naučne revije „European Perspectives”.

(C) 2021 IFIMES 
Na vrh