Francuska policija uhapsila je sinoć 217 ljudi tokom protesta u Parizu protiv kontroverzne mirovinske reforme koja je progurana kroz parlament bez konačnog glasanja u donjem domu, izvijestili su lokalni mediji.
Televizijska kuća France Info citirala je policijske izvore koji kažu da je 217 ljudi uhapšeno dok su neredi izbili na Trgu sloge u središtu Pariza u blizini mjesta sastanka donjeg doma parlamenta.
Demonstranti palili palete, napali policiju
Prema medijskim izvještajima, interventna policija upotrijebila je vodene topove i suzavac. Prosvjednici su, između ostalog, palili drvene palete i bacali predmete na policajce. U trenutku izbijanja sukoba na trgu je bilo oko 6000 protivnika mirovinske reforme.
Francuska vlada je jučer poslijepodne odlučila u posljednji trenutak provesti najvažniju reformu predsjednika Emmanuela Macrona koja predviđa postupno povećanje dobi za umirovljenje sa 62 na 64 godine. Vlada je u proceduri zaobišla donji dom parlamenta, Nacionalnu skupštinu, gdje je rezultat glasanja bio na granici za donošenje odluke.
Demonstracije u drugim gradovima
U francuskom ustavu postoji poseban članak koji to vladi omogućava. Reforma se još uvijek može srušiti izglasavanjem nepovjerenja vladi.
Prosvjedi su izbili i u drugim francuskim gradovima, a sindikati su pozvali da se novi nacionalni dan štrajkova i prosvjeda održi sljedeći četvrtak. Milijuni ljudi već su izašli na ulice protiv prijedloga reforme.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron naredio je u četvrtak svom premijeru da koristi specijalnu ustavnu ovlast koja zaobilazi parlament kako bi bez glasanja nametnuo vrlo nepopularan nacrt zakona o podizanju starosne granice za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine, javio je AP.
Njegov potez izazvao je galamu među zakonodavcima, koji su počeli pjevati nacionalnu himnu prije nego što je premijerka Elisabeth Borne stigla u donji dom. Glasno je govorila preko njihovih povika, priznajući da će Macronov jednostrani potez izazvati brze mjere nepovjerenja njegovoj vladi.
Gnjev opozicionih poslanika odražavao je bijes građana i radničkih sindikata. Hiljade ljudi okupilo se ispred Narodne skupštine. Kako je padala noć, policija je u talasima jurišala na demonstrante. Male grupe otjeranih kretale su se obližnjim ulicama podmetajući ulične požare. Najmanje 120 je privedeno, saopštila je policija.
Slične scene ponovile su se i u brojnim drugim gradovima, od Rennesa i Nantesa na istoku do Lyona i južnog lučkog grada Marseillea, gdje su razbijeni izlozi i izlozi banaka, prenose francuski mediji. Za barem dio razaranja okrivljene su radikalne ljevičarske grupe. Sindikati koji su od januara organizovali štrajkove i marševe, najavili su nove skupove i protestne šetnje u danima koji su pred nama.
„Ova penziona reforma je brutalna, nepravedna, neopravdana za svijet radnika“, izjavili su.
Macron je predložene promjene o penziji učinio ključnim prioritetom svog drugog mandata, tvrdeći da je reforma potrebna kako bi se spriječilo da penzioni sistem ode u deficit, jer se Francuska, kao i mnoge bogatije zemlje, suočava sa nižim natalitetom i dužim životnim vijekom.
Macron je odlučio da se pozove na posebna ovlaštenja tokom sastanka kabineta u Jelisejskoj predsjedničkoj palati, samo nekoliko minuta prije zakazanog glasanja u donjem domu francuskog parlamenta, jer nije imao garanciju za većinu.
Osuda parlamenta
„Danas se nazire neizvjesnost“ oko toga da li bi većina glasala za prijedlog zakona, priznala je Borne, dodavši da se „ne možemo kockati s budućnošću naših penzija. Ta reforma je neophodna.“ Borne je izazvala zviždanje opozicije kada je rekla da je njena vlada odgovorna parlamentu.
Opozicioni poslanici zatražili su ostavku vlade. Jedan komunistički poslanik nazvao je predsjedničku vlast političkom „giljotinom“. Drugi su to nazvali „negiranjem demokratije“ koje signalizira Macronov nedostatak legitimiteta.
Marine Le Pen je rekla da će njena krajnje desničarska stranka Nacionalni skup podnijeti zahtjev za izglasavanje nepovjerenja, a komunistički poslanik Fabien Roussel rekao je da je takav prijedlog „spreman“ na lijevoj strani. „Mobilizacija će se nastaviti“, rekao je Roussel.
„Ova reforma mora biti obustavljena“, dodao je.
Lider republikanaca, Eric Ciotti, rekao je da njegova stranka neće „dodavati haos haosu“ podržavajući zahtjev za izglasavanje nepovjerenja, ali bi neki od njegovih kolega konzervativaca koji su u sukobu s rukovodstvom stranke mogli glasati pojedinačno.
Lider ljevice Jean-Luc Melenchon rekao je da je Macron prešao „preko glave volje narod“. Članovi Melenchonove stranke bili su vodeći među poslanicima koji su pjevali himnu. Zahtjev za izglasavanje nepovjerenja, koji se očekuje početkom sljedeće sedmice, treba da odobri više od polovine Skupštine. Ako prođe, što bi bilo prvi put od 1962. godine, vlada bi morala da podnese ostavku. Macron bi mogao ponovo imenovati Borne ako želi, kao i novi kabinet.
Ako izglasavanje nepovjerenja ne uspije, zakon o penzijama se smatra usvojenim. Senat je ranije u četvrtak usvojio nacrt sa 193 prema 114 glasova, što je rezultat koji se uglavnom očekivao budući da je konzervativna većina u gornjem domu podržala promjene. Povećanje starosne granice za odlazak u penziju natjeraće radnike da ulažu više novca u sistem, za koji vlada kaže da je na putu da ostvari deficit. Macron je promovisao penzijske promjene kao centralnu viziju da francusku ekonomiju učini konkurentnijom. Reforma bi također zahtijevala 43 godine rada da bi se ostvarila puna penzija.
