Harkov je ponovo napadnut u utorak ujutro. Snimci lokalne televizije na društvenim mrežama pokazuju eksploziju rakete, bombe ili projektila pored zgrade koju je “Kijev indipendent” identifikovao kao sjedište regionalne vlade Harkova.
Harkov, drugi po veličini grad na severoistoku Ukrajine, velika je meta nadirućih ruskih snaga. Kako piše “Njujork tajms”, ovaj grad ima posebno mjesto u verziji historije Kremlja, koji ga predstavlja kao mjesto koje pokazuje ludost Ukrajine koja pokušava da živi odvojeno od Rusije prenosi Blic
Bliži Rusiji od bilo kog drugog većeg grada u Ukrajini, Harkov je dugo bio važna tačka za ruskog predsjednika Vladimira Putina, čiji je stav da je Ukrajina samo privezak Rusije nepravedno otet mahinacijama stranaca i zavedenih ukrajinskih nacionalista.
Kad su demonstranti u Kijevu svrgnuli proruskog predsjednika Viktora Janukoviča 2014, Harkov se našao u fokusu ruskih napora da se okupi opozicija novoj vladi u Kijevu a Janukovič vrati na vlast.
Svrgnuti predsjednik pobjegao je, naime, u Harkov, gdje je tadašnji gradonačelnik Genadij Kernes bio domaćin kongresa proruskih političara i zvaničnika iz regiona na istoku i jugoistoku Ukrajine u kojima se većinski govori ruski jezik.
Ti napori, koje su kako navodi “Njujork tajms” podržali ruski agenti i agitatori prekoputa obližnje granice – a Harkov je sa svojih 1,4 miliona stanovnika udaljen od granice sa Rusijom svega oko 40 kilometara – brzo je propao, ali je generisao mnoge propagandne klišee koje sada koristi Kremlj, poput navoda da su Ukrajinu preuzeli neonacisti, da su oni koji govore ruski u Ukrajini u smrtnoj opasnosti i da Ukrajina postoji kao država samo zahvaljujući stranom uplitanju.
Harkov, u kojem su već dugo različite etničke grupe uključujući veliku populaciju Jevreja, odigrao je posebno značajnu ulogu u oblikovanju Ukrajine tokom i nakon Prvog svjetskog rata.
Služio je kao prva prestonica Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike (1922-1991), uvelike od strane Moskve kontrolisan entitet uspostavljen kao opozicija Ukrajinskoj Narodnoj Republici (1917-1920) u Kijevu koja je htjela da se odvoji od Moskve i proglasi nezavisnu ukrajinsku državu.
Sovjetske snage bazirane u Harkovu brzo su ugušile ovaj rani pokušaj uspostavljanja ukrajinske država, zauzevši Kijev u februaru 1918.
U podužem historijskom eseju o Ukrajini objavjenom prošlog jula Putin je pomenuo ovu epizodu kao primjer bezumnih pokušaja da se uspostavi ukrajinska država od strane “različitih kvazidržavnih formacija koje su se pojavile širom bivšeg ruskog carstva”, podsjeća “Njujork tajms”.
Ova historija, dodao je Putin, nosila je poruku za sadašnje lidere Ukrajine: “Za one koji su danas prepustili punu kontrolu nad Ukrajinom spoljnim silama, bilo bi poučno da se prisjete da se još 1918. takva odluka pokazala fatalnom za vladajući režim u Kijevu”.
