Članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji (EU) hrvatski je nacionalni interes. Besmislica je to koju je jučer naglas izgovorio šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman.
Bezbroj je zaista besmislica, ali i uvreda koje su nam posljednjih godina izgovarali i upućivali čelni ljudi države sa kojom imamo kopnenu granicu dugu više od hiljadu kilometara.
Iredentistička politika prema BiH
I ne prestaju se, ni dan-danas, baviti unutrašnjim poslovima Bosne i Hercegovine. Kad god to mogu, a trude se da to bude na skoro svakodnevnom nivou, hrvatski političari na svaki mogući način pokušavaju utjecati na političku situaciju kod svojih komšija.
Profesora međunarodnih odnosa Jahju Muhasilovića to više ni ne čudi, jer hrvatsko miješanje u unutrašnje prilike u našoj zemlji više nije nikakva novost, već bi se prije reklo da je to konstanta od nezavisnosti i jedne i druge države.
– Još otkako su obje zemlje stekle svoju nezavisnost, vidimo da Hrvatska ima teritorijalne pretenzije prema Bosni i Hercegovini, i da kao agente za to koristi bosanske Hrvate.
Međutim, zbog spleta niza drugih okolnosti i međunarodne scene, Hrvatska to nikada nije uspjela da sprovede na terenu, iako se i njoj, ali i Srbiji, dejtonskim uređenjem Bosne i Hercegovine otvorio prostor za intenzivnije miješanje u naše unutrašnje prilike – govori Muhasilović u razgovoru za Novinsku agenciju Patria.
Naglašava da je Hrvatska kroz HDZ BiH, ali i kroz ostale druge manje stranke, no ponajviše kroz HDZ BiH Dragana Čovića, nastavila provoditi svoju iredentističku politiku prema Bosni i Hercegovini.
Muhasilović je mišljenja da će to ostati konstanta sve dok ostane ovakvo unutrašnje uređenje Bosne i Hercegovine, i sve dok ona u punom smislu riječi ne postane građanska država.
– Sve dok budemo imali ovakav konstitutivni sistem u kojem postoje neke hrvatske stranke i neki hrvatski kantoni, Zagrebu će to omogućavati da se nastavi miješati u unutrašnje prilike u Bosni i Hercegovini – ocjenjuje Muhasilović.
Prema njegovim riječima, jedan od razloga zašto to Zagreb zapravo radi, osim ljudskog kapitala koji ima u bosanskim Hrvatima, je i taj teritorijalni aspekt, odnosno sama činjenica da Hrvatska ima problema sa nedostatkom vode, električne energije…
– Naročito je Dalmacija u geostrateškom smislu vrlo teška za odbraniti ukoliko nema zaleđinu, odnosno tu stratešku dubinu, a Zagrebu bosanski Hrvati u suštini na neki način upravo i služe kao ta strateška dubina.
I iz tog razloga uvijek će i imati pretenzije prema Bosni i Hercegovini, a koliko će se one moći sprovesti na terenu isključivo će zavisiti od unutrašnjeg uređenja same Bosne i Hercegovine – govori nam Muhasilović.
Potcrtava da Hrvatska apsolutno i dalje ima teritorijalne pretenzije prema Bosni i Hercegovini, te dodaje da će se one u nekom srednjeročnom narednom periodu sve više intenzivirati.
– Zagreb je preko međunarodne zajednice, odnosno Ureda visokog predstavnika (OHR) uspio da postigne određene ciljeve u Bosni i Hercegovini. Nažalost, ti su ciljevi oslabili našu državu, što je i definitivno otvorilo dodatni prostor Zagrebu, ali i Beogradu da provode svoje politike u Bosni i Hercegovini.
Hrvatska je vidjela da punopravnim članstvom u EU i NATO-u te dvije platforme može koristiti kako bi u međunarodnoj zajednici izlobirala određene politike prema Bosni i Hercegovini koje isključivo odgovaraju Zagrebu i jednom dijelu bosanskih Hrvata, naročito onima koji žive u Hercegovini – poručuje Muhasilović.
Muhasilović: Srbija i Hrvatska plaše se građanske Bosne i Hercegovine
Zagreb će biti sve agresivniji
Naglašava da su nakon posljednjih intervencija visokog predstavnika Christiana Schmidta izmjenama Izbornog zakona BiH, odnosno suspenzijom Ustava Federacije BiH koja je kasnije uslijedila, i Beogradu i Zagrebu definitivno narasli apetiti prema Bosni i Hercegovini, jer su uvidjeli da svoje politike u Bosni i Hercegovini mogu provoditi uz pomoć međunarodne zajednice.
Naš sagovornik vjeruje da ćemo u narednom periodu imati sve agresivniji Zagreb, a jedan od razloga za to je i demografsko osipanje Hrvata. To, mišljenja je Muhasilović, stvara određenu anksioznost u glavnom gradu Hrvatske ali i među bosanskim Hrvatima.
– Iz tog razloga oni prepadaju međunarodnu scenu nekakvim izmišljenim bošnjačkim demografskim oportunizmom i nekakvim izmišljenim sigurnosnim problemima kako bi privukli pažnju međunarodne politike, te kako bi se udovoljilo zahtjevima Zagreba i HDZ-a prema Bosni i Hercegovini.
Razlog takvog agresivnog pristupa definitivno leži u činjenici da su bosanski Hrvati u najnepovoljnijem demografskom položaju u BiH. Te dvije činjenice, dakle ovo što je uradila međunarodna zajednica preko Schmidta i demografska kataklizma kroz koju prolaze Hrvati i definitivno će natjerati Zagreb da bude još agresivniji prema Bosni i Hercegovini – upozorava Muhasilović.
Pitali smo ga kako je uopšte moguće da jedna zemlja, inače članica Evropske unije i NATO-a, u savremenom dobu želi parče susjedne države?
– EU je prvenstveno ekonomska unija. Ona je kao takva i počela, i bila uspješna dok se kao takva i ponašala. A onog momenta kad je ona pokušala da napravi nekakvu nadnacionalnu tvorevinu na evropskom kontinentu, uslijedili su ozbiljni problemi – došlo je do porasta euroskepticizma političkih partija koje joj ne žele da predaju dio svog suvereniteta – jasan je Muhasilović.
Sve krize kroz koje je Evropska unija prošla u posljednjih deceniju i po, dodaje, pokazale su da je riječ zapravo samo o ekonomskoj uniji koja, kako je često i zovu – ekonomski div, ali politički patuljak, jednostavno nije nadomjestak nijednoj od članica za njihove nacionalne ciljeve.
– Stoga će sve članice EU, pa samim tim i Hrvatska, uvijek težiti da maksimaliziraju svoje nacionalne ciljeve. E Hrvatska je sada procijenila da su bosanski Hrvati sa svojim kapacitetom unutar Bosne i Hercegovine, ovakve slabe kakva i jeste, zapravo njeni nacionalni prioriteti. I naravno da ona nikada svoje nacionalne interese i vanjsku politiku neće u potpunosti podrediti interesima Brisela – riječi su Muhasilovića.
Na kraju nam je odgovorio i kako zaustaviti buduće miješanje Hrvatske u pitanja koja se jedino i samo tiču Bosne i Hercegovine. Za to je, naglašava, neophodan čitav niz politika unutar same Bosne i Heccegovine.
– Zagreb, kao i Beograd, u suštini plivaju na talasu slabosti Bosne i Hercegovine, njenih državnih institucija i njene političke isfragmentiranosti. Taj aspekt iziskuje jako puno poteza i jako mnogo vremena. Ali ukoliko bi se on riješio u Bosni i Hercegovini, mislim da bi Hrvatskoj, pa i Srbiji bilo onemogućeno da se na ovaj način miješaju u unutrašnje prilike naše zemlje – smatra Muhasilović.
Glavni je to razlog, dodaje, zbog kojeg se i Srbija i Hrvatska plaše građanske Bosne i Hercegovine. A oni to zovu bosanskim unitarizmom.
– Upravo su iz tog razloga po njih najveća prijetnja političari poput Željka Komšića, odnosno sve one bosanske patriote koje su za građansku ideju, a takvih ima i među bosanskim Hrvatima ali i bosanskim Srbima – iako ih je mali broj i s jedne i sa druge strane.
Zato se i digla cijela ova frka i galama oko Komšića i nužnosti izmjena Izbornog zakona BiH na način kako to želi HDZ BiH – cementiranja Hrvata u Bosni i Hercegovini kao nekakvog čimbenika. Definitivno najbolji odgovor hrvatskom i srbijanskom iredentizmu u Bosni i Hercegovini je građanska Bosna i Hercegovina – zaključuje Muhasilović u razgovoru za Patriju.
(D. Kovač)
