Ukrajinske snage preuzele su Irpin, sjeverozapadno od Kijeva, od ruskih vojnika, koji su se pregrupirali kako bi vratili to područje, potvrdio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kasno u ponedjeljak.
– I dalje se moramo boriti, moramo izdržati. Ne možemo se sada prepustiti emocijama i povećavati očekivanja da ne bismo izgorili – kazao je Zelenski u svom video obraćanju naciji.
Uoči razgovora u Istanbulu, ukrajinski predsjednik je rekao da je njegova zemlja spremna proglasiti neutralnost, kao što je Moskva zahtijevala, što je komentar koji bi mogao dati zamah pregovorima, javio je danas AP.
Zelenski je tokom vikenda rekao da bi kompromis mogao biti moguć oko “složenog pitanja Donbasa”, sporne regije na istoku zemlje.
Nejasno je kako bi se to moglo dogoditi s obzirom na njegov stav da su “suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine neuputni”.
Ruske oružane snage u ponedjeljak su izvele raketni napad na grad Lyubotyn na sjeveroistoku Harkovske regije, sravnivši nekoliko kuća sa zemljom, potvrdili su ukrajinski dužnosnici.
Regionalno tužilaštvo u Harkovu navodi u saopćenju Telegrama da je u udaru povrijeđeno sedam osoba.
Službenici su iz ruševina izvukli tijelo jedne osobe, javio je danas BBC.
Rusija bi mogla dozvoliti Ukrajini da se pridruži Evropskoj uniji ako obeća da će ostati izvan NATO-a, objavio je Financial Times u svojoj analizi u ponedjeljak, dok ukrajinski zvaničnici izražavaju otvorenost za obećanje o neutralnosti kao dio širih pregovora o okončanju ruske invazije. Pregovori se danas nastavljaju u Istanbulu.
Rusija u tom novom nacrtu navodno više ne traži da se Ukrajina “denacificira” i spremna je dopustiti zemlji da se pridruži EU ako ostane vojno neutralna, tvrde četiri osobe upoznate s pregovorima Ukrajine i Rusije za Financial Times.
Delegacije Moskve i Kijeva će danas razgovarati o prekidu vatre kao dijelu mogućeg sporazuma koji bi uključivao odustajanje Ukrajine od članstva u NATO-u u zamjenu za sigurnosne garancije i priključivanje EU, navode anonimni izvori.
Nacrt dokumenta o prekidu vatre ne sadrži nikakvu raspravu o tri početna ključna zahtjeva Rusije – “denacifikacija”, “demilitarizacija” i pravna zaštita ruskog jezika u Ukrajini.
David Arahamia, šef stranke ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i član pregovaračkog tima Kijeva, rekao je za Financial Times da su strane blizu dogovora o sigurnosnim garancijama i nastojanju Ukrajine za pridruživanjem EU, ali je pozvao na oprez.
– Sva su pitanja bila na stolu od početka pregovora, ali ima puno neriješenih tačaka – rekao je Arahamia.
Drugi izvor za Financial Times je rekao da je Ukrajina zabrinuta zbog toga što Rusija mijenja svoju poziciju gotovo iz dana u dan, kako u smislu vojnog pritiska, tako i u pogledu zahtjeva koje stavlja pred njih.
– Rusija ne može i neće govoriti o napretku jer bi mogla samo naštetiti pregovaračkom procesu – rekao je jučer Dmitrij Peskov, Putinov glasnogovornik.
-Za sada, nažalost, ne možemo govoriti o nekim značajnijim postignućima i pomacima- dodao je on.
Ukrajina će se, prema tom nacrtu pregovora, također suzdržati od razvoja nuklearnog oružja ili smještaja stranih vojnih baza u svoju zemlju te će odustati od nastojanja da se pridruži NATO-u.
U zamjenu, Ukrajina će dobiti ono što je Arahamia nazvao ,,formulacijom sličnom NATO-ovom članku 5”, prema kojem članice saveza moraju jedna drugoj pomoći u slučaju da je jedna od njih napadnuta, a sigurnosne garancije bi trebale pružiti 11 zemalja: Rusija, SAD, UK, Kanada, Francuska, Njemačka, Kina, Italija, Poljska, Izrael i Turska.
U nacrtu sporazuma koji se razmatra izostavljena je najveća prepreka – pokušaj Ukrajine da povrati teritorije koje je Rusija zauzela od 2014. godine, a to bi trebalo biti riješeno u budućim direktnim pregovorima između Putina i Zelenskog, tvrde izvori Financial Timesa.
Moskva je, rekao je Arahamia, zahtijevala da Ukrajina prizna rusku kontrolu nad poluotokom Krimom, koji je Moskva anektirala 2014. godine, kao i nad dvije teritorije kojim upravljaju separatisti koje podržava Rusija u istočnoj regiji Donbasa.
– Nikad nećemo priznati nikakve granice osim onih koje se nalaze u našoj Deklaraciji o nezavisnosti- rekao je Arahamia.
Holivudski glumac Sean Penn posjetio je Ukrajinu kako bi pomogao u dobrotvornim programima za izbjeglice, javlja BBC.
U tweetu objavljenom na njegovom službenom računu u ponedjeljak poslijepodne, glumac je prikazan uz šefa uprave regije Lavov, Maxima Kozitskyja.
Na početku ruske invazije na Ukrajinu 24. februara, Penn je bio u glavnom gradu Kijevu, snimajući dokumentarac.
Od tada njegova dobrotvorna organizacija radi na osiguravanju smještaja i obrazovanja za ukrajinske izbjeglice u Poljskoj.
Ranije ove sedmice, Penn je zaprijetio da će rastopiti svoje nagrade Oscar ako ukrajinski predsjednik ne bude pozvan da se obrati na skupu u Los Angelesu u nedjelju.
Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss optužila je ruskog predsjednika Vladimira Putina da koristi ,,odvratnu taktiku otmica ukrajinskih civila.”
Truss je na Twitter napisala da Putin ,,pribjegava očajničkim mjerama”, prenosi Sky News.
Njeni komentari uslijedili su nakon što je ukrajinska grupa za ljudska prava Zmina objavila da su identificirali desetine ljudi koji su zarobljeni i odvedeni.
Grupa takođe tvrdi da je na hiljade Ukrajinaca odvedeno u Rusiju protiv svoje volje.
– Putin nastavlja da koristi odvratnu taktiku protiv ukrajinskog naroda, uključujući otmicu nedužnih civila.
Zbog toga jer ne postiže svoje ciljeve, sada pribjegava očajničkim mjerama – napisala je Truss na svom Twitter profilu.
Ukrajinski i ruski pregovarači nastavit će u Turskoj razgovora nakon dvije sedmice u okviru kojih će Kijev zatražiti prekid vatre bez odustajanja od svojih teritorija ili suvereniteta.
– Mi ne trgujemo ljudima, zemljom ili suverenitetom. Minimalni zahtjev bit će humanitarna pitanja, a maksimum je postizanje sporazuma o prekidu vatre – kazao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba o razgovorima u Istanbulu.
No, savjetnik ukrajinskog ministarstva unutrašnjih poslova Vadym Denysenko rekao je da sumnja da će biti ikakvog pomaka u pregovorima.
Visoki dužnosnik američkog State Departmenta također je iznio sumnju u nadu za napredak, kazavši da se čini da ruski predsjednik Vladimir Putin nije spreman na kompromise kako bi okončao rat.
U međuvremenu, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da dosadašnji razgovori nisu doveli do značajnog napretka, ali je važno da će biti nastavljeni licem u lice. No, odbio dati više informacija, javio je danas BBC.
