Mapiranje ljudskih prava u medijima sa fokusom na zaštitu prava LGBTQ osoba, bilo je fokus današnje javne diskusije Udruženja BH novinari koja je održana u Tuzli.
Razgovaralo se najviše o identifikovanju i mapiranju problema u primjeni profesionalnih standarda izvještavanja o ljudskim pravima LGBTQ osoba, govoru mržnje, te stvaranju netrpeljivosti i predrasuda kroz medijske sadržaje, ali i o ulozi i odgovornosti organizacija civilnog društva, medija i institucija u oblasti promocije i zaštite ljudskih prava LGBTQ.
– Međutim, posljednje analize medijskih sadržaja u BiH govore o tome da medijski izvještaji nisu u zaštiti ljudskih prava, nego naprotiv, takvi izvještaji spadaju u domen kršenja ljudskih prava. Mi kao mediji trebamo biti dio rješenja, a ne dio problema. Mnogi ljudi u nama vide posljednji oslonac u zaštiti ljudskih prava – rekao je predsjednik udruženja BH novinari Marko Divković.
On smatra da bi se novinari u BiH trebali mnogo bolje organizirati i kreirati novinarsku solidarnost u ovoj zemlji.
Aktivistica Dajana Bakić iz Tuzlanskog otvorenog centra posebno se osvrnula na medijsko izvještavanje o LBTQ osobama.
-Najvažnije je da mediji na ovu temu govore profesionalno i bez senzacionalizma. Naime, problemi su sve vidljiviji kao i diskriminacija prema LGBTQ osobama. Međutim, organizacije mnogo rade na terenu kao i institucije koje odgovornije pristupaju ovome. Veoma je važno da se zakoni koji su usvojeni i implementiraju. Također, mi koji dolazimo iz nevladinih organizacija moramo educirati građane da su pripadnici LGBTQ populacije ljudi i da trebamo imati jednaka prava sa svima – istaknula je Bakić.
Današnja javna diskusija u Tuzli je implementirana s Europskom federacijom novinara, Centrom za edukaciju “Pro Educa“ i Udruženjem BH novinari. Financijski je sve podržala Evropska unija.
– Mapa koju mi predstavljamo širom BiH predstavit će podatke o zaštiti ljudskih prava u BiH. Najznačajniji dio platforme je mapiranje slučajeva kršenja ljudskih prava. Što se tiče podataka, primjerice o ženama žrtvama nasilja, oni pokazuju da se smanjuje broj korisnica sigurnih kuća. Međutim, to ne znači i da se smanjuje broj nasilja u Federaciji BiH, nego znači da država ne brine dovoljno o sigurnim kućama koje imaju problem s finansiranjem – smatra Milica Samardžić iz Udruženja BH novinari.
Tijekom diskusije je adresirano i pitanje odgovornosti i uloge organizacija civilnog društva, medija i institucija u oblasti promocije i zaštite ljudskih prava, u skladu sa standardima i politikama Evropske unije. U okviru ovog projekta razvijena je platforma “mapiraj.ba“ koja prati stanje ljudskih prava u BiH.