Većina u Gradskom vijeću Tuzla, koju predvodi Socijaldemokratska partija (SDP), prošle sedmice ponovo je odbila usvojiti odluku o provedbi direktnih izbora za savjete mjesnih zajednica, iako je to obaveza koju propisuje gradski Statut.
Statut Grada Tuzle koji je usvojen u maju 2021. godine, propisuje da će “u roku do šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Statuta, Gradsko vijeće donijeti odluku o uređivanju izbornog procesa za savjete mjesnih zajednica”, međutim prošla su 22 mjeseca, a odluke, a kamoli izbora u mjesnim zajednicama, još nema.
Odbijena odluka
– Statut je jasno propisao da se savjeti mjesnih zajednica biraju na direktnim izborima. Izborni proces mora se urediti odlukom Gradskog vijeća, a te odluke nema, pa tako nema ni izbora. Moj pravni tim je sačinio je nacrt odluke, međutim, većina u Vijeću odbila je da bude uvrštena na dnevni red posljednje sjednice – kaže Omer Berbić, vijećnik Naše stranke u GV Tuzla.
Grad Tuzla ima 40 mjesnih zajednica, a savjeti broje sedam ili pet članova, zavisno od broja stanovnika. Radi se o velikom broju pozicija, koje nisu popunjene u skladu sa Statutom Grada.
– Ili ćemo poštovati zakone i akte ove države ili nećemo. Ako ih mi ne poštujemo, onda nemamo pravo ništa reći ni unutrašnjim ni vanjskim neprijateljima ove države. A u Tuzli Gradsko vijeće evidentno ne poštuje Statut koji je samo jednoglasno donijelo – zaključuje Berbić.
Vijećnik Stranke demokratske akcije prof dr. Zijah Rifatbegović, koji je podržao je prijedlog Berbićev prijedlog, kaže da mu nisu jasni razlozi da se odbaci nešto što je obaveza po gradskom Statutu.
– To je jedan od glavnih razloga za usvajanje Statuta, da se mjesne zajednice dovedu u red, da odgovornost preuzmu ljudi koji u njima žive, koji znaju potrebe građana. Imamo jedan nemar onih koji su to obavezni provesti, ali i građana koji su prihvatili da od toga nema ništa. Imam osjećaj da su građani izgubili povjerenje u lokalnu zajednicu, jer je mogućnost da njome upravljaju na neki način otuđena i to traje godinama – kaže Rifatbegović.
Politički plijen
Osnovni razlog zbog kojeg gradska vlast želi zadržati postojeće stanje je što su mjesne zajednice u Tuzli poltički plijen. Naime, postoji nezvaničan dogovor po kojem politička stranka po svakom vijećniku dobija osam pozicija u savjetima mjesnih zajednica i četiri pozicije u komisijama. U Gradskom vijeću Tuzle, koje broji 31 vijećnika, trenutno je 12 samostalnih vijećnika, a njih čak 10 je dio SDP-ove većine. Radi se o vijećnicima koji su napustili stranke s čije liste su birani, pa djeluju po vlastitom interesu, a mnogi od njih raspolažu novčanim sredstvima koja pripadaju strankama i pripadajućim pozicijama.
Bivši vijećnik u Gradskog vijeća Tuzla Admir Čavalić, koji je sada zastupnik Stranke za BiH u Zastupničkom domu Federacije BiH, poslao je upit Federalnom ministarstvu pravde o tome da li Grada Tuzla krši vlastiti Statut i da li se takvo djelovanje može sankcionirati.
– Ministarstvo pravde FBiH je potvrdilo da Grad Tuzla krši vlastiti Statut. Time se šalje jako loša poruka građanima i mještanima čije mjesne zajednice ostaju u raljama politike i stranaka, umjesto da služe građanima. Ono što nam treba je sistemsko rješenje na kojem ću ja insistirati na nivpou FBiH kroz izmjene Zakon o lokalnoj samoupravi – kaže Čavalić.
Kako sada stvari stoje, navedeno je u odgovoru Federalnog ministarstva pravede, nema načina da viši nivo vlasti sankcionira ovakvo djelovanje vlasti bilo kojeg grada, pa tako i Tuzle.
Član savjeta mjesnih zajednica prima 120, a predsjednik 150 KM mjesečno. To znači da na godišnjem nivou inkasiraju 1.440, odnosno 1.800 KM. Tu ih biraju stranke ili pojedinci, po njima znanim zaslugama.
Građani iza kojih stoji Status nemaju pravo birati, jer tako kažu vladajući, a niko ih ne može pozvati na odgovornost, jer u Tuzli demokratija prolazi samo kad baš mora.
