Kult(ura)

U nedjelju promocija knjige “Plava kuverta” autora Safeta Berbića kod hotela Zlača u Banovićima

Panonika

U nedjelju, 30. juna 2019. godine u 13.00 sati, kod hotela Zlača u Banovićima, održat će se promocija knjige „Plava kuverta”, autora Safeta Berbića.

Zbirka pripovijedaka „Plava kuverta” dobitnik je nagrade Fondacije za izdavaštvo 2018. godine. Izdavač je „Planjax” Tešanj. Gostuje veliki broj pisaca iz zemlje i inostranstva (među pozvanima su Andrej Nikolaidis (CG), Edo Popović (HR), Saša Radonjić (RS), Mile Stojić, Mehmed Pargan, Fajko Kadrić, Sead Husić, Bajruzin Hajro Planjac (BiH)…). Odlomke iz knjige čita glumac Faruk Uščuplić, a muzički gosti su Nesib Nesko Delibegović i Aldin Čergić. Moderator je Aida Horvat.

Predstavljanje knjige podržale su brojne ustanove i organizacije (RMU Banovići d.d., Općina Banovići, CISP, JU Zaštićeni pejzaž idr.)

Za sve posjetioce obezbijeđen je ručak (vojnički grah) i osvježenje.

Slikar i književnik Safet Berbić do sada je imao nekoliko samostalnih izložbi slika i portreta; objavio je dvije zbirke pripovjedaka i četiri romana. Dobitnik je velikog broja domaćih i međunarodnih književnih nagrada.

BMG Bosanska medijska grupa

———————————–

O knjizi i Autoru

Plava kuverta je zbrika od trideset tri pripovijetke i trideset četiri ilustracije/crteža koje je svojom rukom napisao/nacrtao sam autor. Činjenica da je ovo „knjiga sa slikama” Berbića svrtava u red rijetkih bosanskohercegovačkih spisatelja koji su u svom djelu spojili književnost i likovnu umjetnost. Kako je zapravo nastala ova ilustrirana zbirka pripovjedaka, najbolje pojašnjavaju autorove riječi u predgovoru: „Dug je i težak put prošla većina priča, od studentovanja preko rata do dana današnjeg. Neke su se drčno opirale svojom izvornošću, neke su ljutite ali i ponosne ostale čekati novu priliku, a većina ih je, rekoh, ipak bila podvrgnuta dodatnoj obradi kako bi se uputila na ovaj neizvjestan susret sa čitaocima. Da, teško je priču učiniti neosjetnom na vrijeme. Teško. Raznovrsne i raznorodne, neujednačene i ipak, još uvijek stilski nedovoljno uglačane, umorne od mene i ja umoran od njih, pristale su na kompromis, pa su ovakve, baš ovakve ušle u korice ove knjige. Isto je i sa crtežima. Priče nikad do kraja izbrušene, crteži nikad dovršeni.”

No, da se radi o ozbiljnom pripovjedaču i pažnje vrijednoj knjizi, uprkos vidljivoj skromnosti, svjedoči i Nagrada Fondacije za izdavaštvo koju je Plava kuverta, zajedno sa još dvanaest naslova, dobila u 2018. godini. Izdavač je Planjax komerc d.o.o. Tešanj. Kao pripovjedač Berbić je i kročio u svijet književnosti svojom prvom zbirkom pripovjedaka Sjenke na mjesečini, Gračanica (1996), a onda su uslijedila četiri romana Edžel Sarajevo (2001), Otava, Banovići(2008), Fatimina ruka, Tuzla, (2012) iFuga za Amaliju, Tuzla, (2017). U međuvremenu, inspirisan Bosnom, ovakvom kakva jeste, najprije predratnom sa studentskim zgodama u Novom Sadu, potom ratnom sa krvavim iskustvom iz rova i najzad tranzicijskom ili transformacijskom sa svim ljepotama i devijacijama što ih ovakve društvene turbulencije nose, Berbić je ostao dosljedan svom stilskom izričaju rođenom u prethodnom spisateljskom iskustvu a kojeg krasi jednostavnost, pitkost i najzad tako rijedak i poželjan sinkretizam koji nastoji nahraniti i čitalačke apetite i utoliti žeđ za likovnom umjetnošću. U središtu Berbićeve pozornosti je čovjek. On je portretisan i linijom i riječju. Iz svih pripovjedaka i iz svih portreta, crteža i situacija isijava lirika skoro nalik anakreontskoj, lirika koja trijumfuje nad ljudskom glupošću i pokazuje put kojim hodi zadovoljan čovjek, a to je, u Berbićevom slučaju put empatije i lijepe književnosti.

SAFET BERBIĆ,

romansijer, pripovjedač i slikar rođen je u Tuzli 1964. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Banovićima, a književno obrazovanje stekao je na odsjeku za Jugoslavenske književnosti i hrvatskosrpski / srpskohrvatski jezik na Pedagoškoj akademiji u Tuzli i Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.

Posjeduje veliku zbirku portreta rađenih olovkom i iza sebe ima nekoliko samostalnih izložbi. Urednik je radijske emisije Radio forma i autor brojnih novinarskih tekstova i filmskih scenarija: Jedna priča o BanovićimaSunce za rudare itd. Za svoj književni rad višestruko je nagrađivan.

Do sada je objavio: zbirku pripovjedaka Sjenke na mjesečini (1996), te romane Edžel (2001), Otava (2008), Fatimina ruka (2012) i Fuga za Amaliju (2017).

Na vrh