Specifična je ova napaćena zemlja, Bosna i Hercegovina (BiH) u kojoj skoro ama baš ništa ne funkcionira po međunarodnim standardima gdje su: Neuređena međuljudska, međunacionalna prava, te ljudska prava lokalne Samouprave i Konvencije o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih Naroda gdje u Općoj Skupštini pod stavkom (k) glasi: Izražavajući zabrinutost da osobe s invaliditetom, usprkos ovim različitim instrumentima i nastojanjima i dalje nailaze na zapreke u svom sudjelovanju kao ravnopravni članovi društva, što predstavlja kršenje njihovih osnovnih ljudskih prava u svim segmentima života.
Mada su sve institucije, pa i vjerske dužne obezbijediti sva prava predviđena Međunarodnom konvencijom o Pravima osoba s invaliditetom, gdje se posebno aludira na normalan pristup (prilaz) invalidima, pa tako i mezaru (grobu), u protivnom krše osnovna ljudska prava, što je u većini slučajeva na teritoriju tuzlanske županije, a da tome nitko ne pridodaje ni minimalnu pozornost niti bilo što poduzima na rješavanju istoga. Što je za svaku osudu.
A, da je tako, potvrđuje i naša priča o ratnom vojnom invalidu (90%) Hrusti Brkiću iz naselja Plane, Mjesna zajednica (MZ) Šićki Brod, koji zbog svog teškog invaliditeta nije u mogućnosti prići mezaru svoje rahmetli supruge Mevlide Brkić ukopane na mezarju „Rosulje“ u mjestu Plane MZ Šićki Brod „grad“ Tuzla, koji za naš portal iznosi neke od njegovih problema, odnosno problema invalida i upozori javnost, odnosno nadležne vjerske, županijske, gradske i druge BH institucije da napokon poduzmu odgovarajuće mjere na rješavanju istih kada između ostaloga izjavi:
„Žena mi je preminula dvanaestog januara 2017 godine koju smo sahranili u mjesno mezarje „Rosulje“ u Planama. Mutevelija Halid Brkić je odredio gdje će biti mezar. Nakon par mjeseci je došla moja kćerka Meliha Muhamedbegović te predložila da majci obilježimo mezar postavljanjem nišana, odnosno spomenika, koji su nakon moje suglasnosti ona i moj sin Mirza s poduzećem dogovorili izvođenje radova. Pored toga, djeca su do moje pokojne supruge kupili još jedan prostor za mezar gdje bi se ukopao tko prvi naredni premine. Nakon par mjeseci telefonom me kćerka nazvala da odemo skupa pogledati šta su u međuvremenu uradile nepoznate osobe postavljanjem dva mezara tik uz mezar moje pokojne supruge, čime su nam onemogućili normalan prilaz i uredno obavljane vjerskih običaja, zbog čega smo bili prinuđeni posredstvom advokata potražiti zaštitu naših prava. Obzirom da sam 90% invalid zbog jednog ranjavanja u proteklom ratu, tri moždana i jednog infarkta tako da se otežano krećem i uz tuđu pomoć zbog blokirane lijeve strane tijela i propisanim rastojanjem 80 cm. između mezara, što i tražimo od Medžlisa Islamske zajednice Tuzla da nam obezbijedi. Ništa ne tražimo iznad toga“. Zaključuje razočarani Brkić.
Izjavu Hruste Brkića možete pogledati u video prilgu.
Obzirom da raspolažemo odgovorom Medžlisa Islamske zajednice Tuzla Hrusti Brkiću u pisanoj formi od 09.04.2018. godine vezano za navedeni problem, smatrali smo da nije bilo potrebe ponovo od istih tražiti objašnjenje, nego ga prenosimo u cijelosti:
Poštovani: Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Tuzla zaprimio je 05.04.2018. godine pod brojem 02-10-461/18 Vaš zahtjev za obezbjeđenje nesmetanog prilaza mezaru Mevlide Brkić i rezerviranog ukopnog mjesta za Hrustu Brkića na mezarju „Rosulje“ u mjestu Plane.
Nakon izlaska na teren, te utvrđivanja činjeničnog stanja ističemo Vam u odgovoru sljedeće:
- Pravilnikom o upravljanju, uređenju i održavanju mezarja MIZ Tuzla, u članu 26. stav 1. alineja 2. Predviđeno je da dužina okolice kod duplih mezara može iznositi maksimalno 2,40 cm. (vanjske dimenzije), a širina maksimalno 2,20 cm. (vanjske dimenzije). Dužina za gore navedene Mevlidu i Hrustu Brkić iznosi 2,65 cm. dok širina okolice iznosi 2,80 cm. Primjetno je da se i kod izgradnje okolice odstupilo od pravila 26.
- Također, u razgovoru s predstavnikom povjereništva džematskog odbora zaključili smo da za ukopanu Mevlidu Brkić kao ni za Hrustu Brkić nisu uplaćene dozvole za izgradnju okolice shodno cjenovniku MIZ Tuzla.
- U Vašem dopisu tražili ste od MIZ Tuzla nesmetan prolaz i prilaz mezaru Mevlide Brkić i pristup rezervisanom mjestu za Hrustu Brkić te Vam odgovaramo članom 21. stav 4. Pravilnika o upravljanju, uređenju i održavanju mezarja MIZ Tuzla u kome stoji da širina staze između redova iznosi 0,80 cm. Iznad ukopane Mevlide Brkić i rezervisanog ukopnog mjesta Hruste Brkića biti će omogućen prilaz i pristup u dužini predviđeno članom 21. pomenutog Pravilnika.
Dakle, MIZ Tuzla je suglasan udovoljiti zahtjevu Brkića, odnosno ispoštovati član 21. stav 4. Pravilnika o upravljanju, uređenju i održavanju mezarja MIZ Tuzla, u kojemu nije naveden način niti rok, s kojim se ipak zbog nekih navedenih činjenica ne slaže Hrustin sin Mirza, te naglašava:
„Nakon smrti moje majke i odlaskom u MIZ Tuzla završio sam svu poterbnu dokumentaciju za dženazu gdje su mi rekli da se nakon toga obratim muteveliji za mjesto ukopa i ostale detalje (svi troškovi dženaze su besplatni kao i ukop i mjesto ukopa jer su roditelji plaćali članarinu više od 10. godina što je po Statutu MIZ Tuzla besplatno nakon 10. god. plaćanja iste). Mutevelija je odredio mjesto ukopa, s kim smo također dogovorili da zauzmemo još jedno mjesto do majke i uredno platili, imamo i uplatnicu.
Na majkin rođendan smo odlučili sagraditi okolicu i spomenik (9 mjeseci nakon smrti). Razgovarajući s mutevelijom Harisom Džinić dobili smo informaciju da se dozvola plaća, ali, pošto je moj otac dao veliki doprinos za izgradnju džamije i munare u Planama, obećao je izdjejstvovati u MIZ Tuzla da otac dobije besplatno zbog njegovih zasluga, na čemu je insistirao i blagajnik u Medžlis Plane Muris Bećirović. Mutevelija Džinić je predložio firmu za izgradnju spomenika i okolice koju smo i uzeli na njegovu preporuku i rekao da se oni njemu jave za ulazak u mezarje. U znak zahvalnosti određenu količinu novca sam dao muteveliji kao prilog u džamiju, kada je rekao da taj novac ide u sregiju.
01.04. 2018 po dolasku na mezarije uočavam sagrađene dvije okolice koje su ne propisno postavljene i time spriječen prilazak ukopnim mjestima i nesmetan prolaz, zbog čega sam se posredstvom advokata obratio MIZ Tuzla.
U odgovoru od MIZ Tuzla se navodi da smo mi sagradili bez dozvole okolice što sam u ranijem tekstu detaljno opisao kako je bilo, ali, postavljam pitanje: Kako je moguće da se bespravno sagradi nešto, jer bez dozvole mutevelije nije moguće ući u mezarje + firma koja radi placa 50 KM. ulazak da bi mogla obaviti radove
Druga stvar koja je navedena je da dimenzije ne odgovaraju pravilima MIZ, ja nisam određivao dimenzije jer firma koja je izvodila radove treba da poznaje propise i da poštuje iste,s toga ako je nešto napravljeno kako ne treba za to je odgovorna firma koja je radila i mutevelija koji je nadgledao radove koji je odgovoran za sve što se radi u krugu mezarja.
Treća stavr koja je navedena da po Statutu MIZ Tuzla razmak izmedu redova mora biti 0,8 m. što ovdje nije obezbijeđeno, gdje se kaže da će biti obezbijeđen sa gornje strane, a jasno se kaže da je razmak između redova 0,8 m. a ne između svaka dva reda jer se kopa u redove da se ne naruši izgled mezarja. Dalje, smatram da ovdje nije bilo potrebe za pravljenje nakaradnog reda, jer mjesta u mezariju ima dovoljno tako da nije bilo pod znakom pitanja da li se čovjek može ukopati ili ne. Gradnjom ovih dviju okolica narušen je izgled mezarja nepoštivanjem propisa što se vidi na fotografijama.
Da bi blamaža bila veća, sin mutevelije nas obavijestio da će sve biti uklonjeno 16 ili 17.04.2018. gdje nam je naloženo da zaštitimo naše okolice da ne bi došlo do oštećenja prilikom radova, obavili smo sve potrebno i zaštitili kako je dogovoreno, postoje slike kao dokaz, no, od toga nije bilo ništa. U utorak i srijedu je moja sestra Meliha SMS porukama razgovarala sa sinom mutevelije da sazna zašto su nas obmanuli gdje on kaže; predaj na sud ako smatraš da nije uredu, nemam potrebe razgovarati, postoji dokaz (sms poruke).
Da ne polemišemo; Izričito tražimo da nam se obezbijedi nesmetan prilaz i prolaz do i oko mezara moje majke kako je navedeno Pravilnikom MIZ Tuzla!“
Prema Pravilniku o vakufskim mezarjima, kojeg su na prijedlog Vakufske direkcije usvojili Rijaset i Sabor Islamske zajednice, upravljanje mezarjima kao i određivanje naknada za njihovo korišćenje je u nadležnosti MIZ, odnosno mjesnog džemata. Određivanje naknada za korišćenje mezarja je administrativno-ekonomsko, a ne čisto šerijatsko-pravno pitanje. Održavanje mezarja košta, i nema šerijatske zapreke da se finansira iz spomenute naknade.
I pored svega ostaje dilema obitelji pokojne Mevlide Brkić kako i na koji način prići do njenog mezara i zdravom ljudskom biću (čovjeku), a da ne govorimo o 90% invalidu Hrusti Brkiću koji se i uz tuđu pomoć veoma otežano kreće. No, glede odgovora MIZ Tuzla, nadati se da će problem riješiti u što kraćem roku na zadovoljstvo obadviju strana, jer ni Brkićima nije stalo da podižu bilo kakve tenzije i narušavaju ugled MIZ Tuzla, kao ni drugima da ugrožavaju prava svojih članova i da će se strasti ubrzo stišati.
Anto Šimić Čiko
