Nijaz Alispahić jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pisaca i dramaturga napustio nas je danas u 84. godini.
Nijaz Alispahić rođen je 7.aprila 1940. godine u Kozluku, mjestu blizu Zvornika. Završio je osnovnu i srednju školu u Tuzli. Studije jezika i književnosti upisuje u Beogradu. Nakon završetka studija u Beogradu, diplomski upisuje u Sarajevu.
Nijaz Alispahić nakon završenog akademskog obrazovanja počeo je raditi u Gradačcu kao profesor u gimnaziji. Sedam godina je radio kao gimnazijski profesor. U tom periodu 1973. godine zajedno sa grupom prijatelja pokrenuo književnu manifestaciju ”Kikićevi susreti”
”Kikićevi susreti” postali su tradicionalna književna manfiestacija koja se i jednom godišnje održava u čast lika i djela Hasana Kikića.
Nijaz Alispahić se vraća u Tuzlu, tačnije 1978. godine gdje počinje raditi kao dramaturg Narodnog pozorišta Tuzla.
1989. godine postao je glavni i odgovorni urednik časopisa ”Pozorište” za koji se smatra jednim od najboljih bosanskohercegovačkih časopisa.
Velik stvaralački angažman
Nijaz Alispahić kroz dugogodišnju karijeru djelovao je u raznim književnim i kulturnim poljima. Aktivno stvara prozu, dramu, poeziju, dramatizaciju, teatrologiju, kritiku, esejistiku, publicistiku, filmski scenario, feljton, kulturna hronika, kolumnistika, pozorišna i televizijska režija, istraživanje književno-dramske baštine, uređivački angažman.
Knjige
- “Vatre stišane pjesmom”, poezija, (1971.);
- “Vrtovi sirotog Halimije”, pripovijetke, 1979.);
- “Karakazan”, poezija, (1996.);
- “Leda Saliniana” – Kulturna hronika Tuzle, (1997.);
- “Sihirbaz”, pripovijetke, (1998.);
- “Hamdibeg”, dramatizacija, (1998.);
- “Sire, došli su ratnici” – Narodno pozorište Tuzla 1992. – 1995., (1998.).
- “Hasanaginica” – drama & libreto za operu (1999.),
- “Tuzlansko sijelo u podne” – kronika (2000.)
Drame
- “Gola prsa protiv bajoneta” – igrokaz (1980.),
- “Životopis Ha Ha” – monodrama (1980.),
- “Raja s Mejdana” – mjuzikl (1986..),
- “Zmaj od Bosne” – drama (1987),
- “Insani i ćuprije” – poetski igrokaz (1995.),
- “Hasanaginica” – drama (1999.),
- “Hasanaginica” – libreto za operu (1999.),
- “Aska i vuk” – drama (2002.),
- “Aska i vuk” – libreto za operu (2003.),
- “Za dom penzionera spremni” – drama (2003..)
Dramatizacije
- “Odumiranje međeda” (1987),
- “Derviš i smrt” (1988.),
- “Tijesna ulica” (1995.),
- “Hamdibeg” (1997.).
Dobitnik Zlatnog lovorovog vijenca
U svojoj dugogodišnjoj karijeri Alispahić je više puta dobio priznanja i nagrade za svoj rad i djelo.
Posebno se izdvajaju:
- Dvostruki laureat Nagrade “Ivo Andrić” za najbolju pripovijetku za 1983. i 1989. godinu
- Nagrada “Zijo Dizdarević” za najbolju pripovijetku za 1977. i 1978. godinu
- Nagrada časopisa “Život” za najbolju prozu (1977.)
- Prva nagrada za najbolju kratku priču banjalučkog “Glasa” (1977.) i prištinskog “Jedinstva” (1977.)
- Dvije Prve nagrade za najbolju novinsku priču “Fronta slobode”
- Trostruki laureat Nagrade Udruženja pozorišnih kritičara i teatrologa Bosne i Hercegovine za najbolji repertoar u jednoj sezoni (1983./84., 1985./86., 1988./89.)
- Nagrada Udruženja pozorišnih kritičara i teatrologa Bosne i Hercegovine za najbolju dramatizaciju (“Derviš i smrt”, 1989.)
Također, dobitnik je ovogodišnjeg Zlatnog lovorovog vijenca za doprinos umjetnosti teatra.
” Ostavio je dubok pozorišni trag djelujući u svojoj sredini kao pisac i dramaturg koji je svojim djelima nametnuo Tuzlu kao nezaobilaznu umjetničku i teatarsku činjenicu. Osvajao je prestižne nagrade na svim bosanskohercegovačkim festivalima sa predstavama koje su ispisale najuzvišenije domete bh. teatra. Ipak, najdublji trag u književnosti južnoslovenskih prostora ostavlja kao autor drama i libreta za opere koje tematiziraju događaje iz historije i kulturne baštine Bosne i Hercegovine“ – naveli su u obrazloženju Direkcije Festivala MESS.
Alispahićev doprinos u književnom i kulutrnom bosanskohercegovačkom životu zasigurno je od velike važnost. Kroz dugogodišnje stvaranje jednih od najboljih drama, proza, priča i drugih književnih djela.
” Ovo najveće festivalsko priznanje odlazi u ruke jednoj od najznačajnijih umjetničkih figura bosanskohercegovačke teatarske scene – Nijazu Alispahiću“, zaključeno je ispred Direkcije Internacionalnog teatarskog festivala MESS.
Uskoro više ….
