Državne subvencije za korištenje uglja u energetskom sektoru u Bosni i Hercegovini daju ovom energentu neopravdanu prednost u odnosu na druge izvore energije i sprječavaju tranziciju prema energetski efikasnom i održivom energetskom sistemu baziranom na obnovljivim izvorima energije, pokazuje nova studija koju je danas objavio Sekretarijat Energetske Zajednice.
Zemlje zapadnog Balkana su od 2015. do 2017. godine direktno subvencionirale rudnike uglja i njegovo korištenje za proizvodnju električne energije sa čak 504 miliona EUR. U tom periodu Bosna i Hercegovina je izdvojila čak 124,64 miliona EUR direktnih subvencija za sektor uglja.
Uz direktne subvencije rudnicima, zemlje zapadnog Balkana daju i indirektne subvencije termoelektranama na ugalj. Na primjer, naknada za emisije CO2 se ne plaća niti u jednoj zemlji u regiji, što je obaveza u zemljama Evropske unije. Međutim, za par godine će sve Balkanske termoelektrane morati plaćati takvu naknadu. Ovo će se desiti najkasnije pri pristupanju Evropskoj uniji, a vrlo vjerovatno i mnogo ranije. Samo u 2017. godini BiH je propustila priliku da prikupi 177,5 miliona EUR naknade za CO2 emisije. Ova sredstva su se mogla koristiti za ulaganje u projekte energetske efikasnosti ili u obnovljive izvore energije.
Najnoviji primjer upitnog subvencioniranja ovisnosti o uglju u BIH je državna garancija za kreditno zaduženje kod Kineske Eximbanke od 614 milion EUR za Tuzlu 7, koju je Predstavnički dom FBiH odobrio 5. marta, unatoč brojnim upozorenjima upućenim od Sekretarijata Energetske zajednice i Evropske unije.
Komentirajući rezultate studije, direktor Sekretarijata Energetske zajednice i koautor studije, Janez Kopač je rekao: “Ugovorne strane Energetske zajednice više ne mogu ignorirati posljedice održavanja nerentabilnog, neučinkovitog i neodrživog energetskog sustava temeljenog na ugljenu. Povrh štete na zdravlje, okoliš i klimu, favoriziranje ugljena narušava tržište električne energije i postavlja ozbiljna pitanja kada je u pitanju poštivanje pravila o državnim potporama. Krajnje je vrijeme da se počne ozbiljno razmišljati kako postupno uvesti mehanizam naplate cijena ugljika u zemljama članicama Energetske zajednice u korist mjera energetske učinkovitosti i poboljšane primjene obnovljivih izvora energije. ”
“Bosna i Hercegovina, kao i svaka zemlja zapadnog Balkana, mora poštivati preuzete obaveze i pravila Energetske zajednice i Sporazuma o Stabilizaciji i Pridruživanju, koji ne dopuštaju državne subvencije koje bi određenim firmama mogle dati prednost na tržištu,” objasnila je Pippa Gallop iz CEE Bankwatch mreže i dodala, “Poslije slučaj Tuzla 7, za očekivati je da će Energetske zajednice i Evropska unija još strožije posmatrati pitanje državnih subvencija”
“Ova studija je još jedan jasan dokaz da su bajke o jeftinoj energiji iz uglja koje nam pričaju naši političari čista izmišlotina. Nije jasno zašto BiH političari misle da si mogu priuštiti da ne slušaju upozorenja iz Evropske unije u vezi pravnih i ekonomskih rizika koje donosi primjena nelegalne državne pomoći za energiju iz uglja.” istaknuo je Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju i dodao, “Pored činjenice da će usvajanje nelegalne državne pomoći za blok 7 TE “Tuzla” štetno uticati na međunarodni kredibilitet BiH, postoji realna opasnost da će on biti neisplativ i da će kredit vračati građani FBiH, pošto se u studiji izvodivosti za ovaj projekat nisu uračunali realni troškovi CO2 emisije niti su prikazani realni troškovi uglja.”
“ Vlade u regionu tvrde da je industrija uglja održiva i tim izjavama samo obmanjuju građane. Fosilna industrija umire a priče o radnim mjestima u tom sektoru drže radnike i lokalne zajednice koje su do sada ovisile o uglju, zarobljene u nerealnim obećanjima. Krajnje je vrijeme da vlasti priznaju da je sektor uglja stvar prošlosti i da se usmjere ka razvoju održivog energetskog sektora baziranog na obnovljivim izvorima energije.” zaključila je Duška Kudra iz Centra za životnu sredinu.
Studija je dostupna ovdje
