BiH

Schmidtova odluka: Koje su sve izmjene i dopune Izbornog zakona BiH predviđene

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt pripremio je nacrt odluke kojom nameće Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. 

Prema dokumentu koji je stigao i do medija, predviđeno je da izmjene Izbornog zakona budu na snazi dok Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji ovaj zakon u propisanom obliku, bez izmjena i dopuna.

U nacrtu odluke je navedeno da izmjene zakona stupaju na snagu osmog dana od objave na web stranici Ureda visokog predstavnika (OHR-a) ili narednog dana od dana objavljivanja u Službenom listu BiH, šta god nastupi prije.

U ovom dokumentu koji je dostavljen i članicama Vijeća za provedbu mira, u izmjene i dopune Izbornog zakona BiH uvode se neke nove definicije i to se definiraju elektronski i internet mediji, ali i društvene mreže, kao i govor mržnje te zloupotreba javnih sredstava.

– Nosiocu izvršne funkcije i nosiocu mandata nije dozvoljeno da zloupotrebljavaju javna sredstva. Zloupotrebom javnih sredstava iz stava (1) smatraju se: uključivanje državnih službenika koji su podređeni kandidatu u obavljanje poslova tokom radnog vremena u cilju promocije kandidata ili političkih subjekata; korištenje prostorija koje zauzimaju javne institucije i organi za aktivnosti predizborne kampanje gdje korištenje istih prostorija nije zagarantovano drugim kandidatima i političkim subjektima pod istim uvjetima; korištenje sredstava komunikacije, informacionih usluga, kancelarijske opreme javne institucije i organi za izbornu kampanju; korištenje prevoznog sredstva u vlasništvu državnih, entitetskih, gradskih, kantonalnih ili općinskih vlasti i organizacija bez naknade ili uz snižene naknade za aktivnosti kampanje – dio je izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH.

 

Kada je u pitanju zaštita izbornog prava i odlučivanje po službenoj dužnosti, žalbama i prigovorima, daje se ovlaštenje Centralnoj izbornoj komisiji BiH i da izrekne novčanu kaznu do 30.000 KM, briše imena kandidata, decertificira stranku, koaliciju ili nezavisnog kandidata.

Kandidate za predsjednika i dva potpredsjednika FBiH predlaže najmanje osam delegata u klubovima delegata iz reda bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda. Ako u roku od 30 dana od konstituisanja Doma naroda ne bude predložen nijedan kandidat, za to će biti dovoljno najmanje pet delegata iz relevantnih klubova konstitutivnih naroda Doma naroda Federacije. Ako se to ne desi u roku od 60 dana, za predlaganje kandidata će biti dovoljna dva delegata iz klubova naroda.

– Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH će glasati o jednoj ili više zajedničkih lista sastavljenih od tri kandidata, uključujući po jednog kandidata predloženog u svakom klubu konstitutivnih naroda – stoji u nacrtu izmjena i dopuna Izbornog zakona.

Nadalje se utvrđuje da broj delegata iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih koji se biraju u Dom naroda FBiH iz zakonodavnog tijela svakog kantona je proporcionalan stanovništvu kantona kako je prikazano na posljednjem popisu stanovništva.

– Svakom konstitutivnom narodu dodjeljuje se jedno mjesto u svakom kantonu koji ima najmanje jednog takvog delegata u svom zakonodavnom tijelu. Izuzetno od stava 2. ovog člana, ako bošnjačko, hrvatsko i/ili srpsko stanovništvo kantona prema posljednjem popisu stanovništva čini manje od tri posto ukupnog stanovništva istog konstitutivnog naroda u Federaciji, nijedno mjesto neće biti dodijeljeno iz tog kantona tom konstitutivnom narodu. Za svaki konstitutivni narod, jedan delegat će predstavljati kanton(e) koji potpadaju pod taj prag. Ovaj delegat se bira u skladu sa članom 10.15 ovog zakona – piše u dokumentu koji je pripremio Schmidt.

 

Upravo ova odredba izazvala je najviše negodovanja među strankama iz Federacije BiH.

Predviđa se da nakon postupka dodjele, ako ostanu upražnjena mjesta dodijeljena jednom od konstitutivnih naroda ili iz reda ostalih, CIKBiH će donijeti poseban akt kako bi propisao način popunjavanja ovih mjesta i popunio nedostajući broj delegata iz reda konstitutivnog naroda ili iz grupe ostalih.

Propisane su i kazne pa će tako od 3.000 KM do 30.000 KM biti kažnjene stranke ili nezavisni kandidati ako, između ostalog, zloupotrijebe javna sredstva, nose i izlože oružje na skupovima, sprečavaju novinare da obavljaju svoj posao, obećavaju nagrade u cilju sticanja podrške birača, koriste jezik mržnje, koriste megafon, oštete plakate, postavljaju svoje plakate gdje nije predviđeno…

 


Komentari

Na vrh