Povodom 44 godine od osnivanja Univerziteta u Tuzli danas je obavljena promocija 14 doktora nauka.Među promovisanim doktorantima je i dr. Adela Jahić, koja je jula mjeseca odbranila doktorsku disertaciju iz oblasti poremećaja u ponašanju pod naslovom “Rane socijalnopedagoške intervencije u osnovnim školama na području Tuzlanskog kantona”, pod mentorstvom prof. dr. Melihe Bijedić.
Adela Jahić je nakon odbrane doktorske disertacije stekla stručno zvanje doktor društvenih nauka iz područja socijalne pedagogije.
U biografskim podacima stoji da je dr.Adela Jahić prvo odličnim uspjehom završili svoje osnovno školovanje u Đurđeviku, potom nastavila u Gimnaziji Ismet Mujezinović u Tuzli, naravno razrede je završavala odličnim uspjehom, a potom je nastavila studij na Edukacijsko rehabilitacijskom fakultetu u Tuzli, gdje je nakon završetka stekla zvanje dipl. socijalni pedagog.Na studijama je bila najbolja pa je nakon završetka kao nadprosječan student upisana u zlatne studente i nagrađena Zlatnom plaketom Univerziteta. Kao Zlatni student, a prema Pravilniku unverziteta u Tuzli primljena je jedno vrijeme na rad u svojstvu asistenta.
U oktobru 2012. godine izabrana je u zvanje asistenta na užu naučnu oblast Poremećaji u ponašanju. U akademskoj 2012/13.godini upisuje se na drugi ciklus studija na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, te u junu 2015. godine je uspješno odbranila magistarski rad pod nazivom „Obilježja ponašanja i emocionala prilagođenost kod hronično hospitalizirne djece i adolescenata”.
U zvanje višeg asistenta na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Univerziteta u Tuzli izabrana je 2017. godine. Iste godine zasniva radni odnos na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu.Tokom 8 godina učešća u nastavnom procesu kao asistent i viši asistent na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Univerziteta u Tuzli izvodila je vježbe na Poremećaji u ponašanju iz većeg broja nastavnih predmeta, na svim studijskim godinama I i II ciklusa studija.Sudjelovala je na domaćim i međunarodnim skupovima, seminarima, konferencijama i projektima. Autor je i koautor preko 20 istraživačkih i stručnih radova koji su objavljeni u referentnim časopisima.
O svom doktorskom radu dr.Adela Jahić kaže:
“Problemi u ponašanju pojavljuju se još od najmlađih dana, te sam izabrala upravo ovu temu kako bi pomogla što bezbolnijem uključenju ove populacije u prosocijalan tok društvenog života i rada.Na kontinuumu intervencija rana socijalno pedagoška intervencija smještena je na nivo selektivne prevencije kojoj prethodi univerzalna prevencija, a na koju se nadovezuje indicirani nivo prevencije.
Ona podrazumijeva individualizirani pristup djeci i adolescentima koji su u riziku za nastanak problema u ponašanju, ili problem postoji u ranoj fazi njegovog razvoja. Cilj istraživanja je utvrditi pojavne oblike rizičnih ponašanja u odnosu na spol i razred kod učenika u osnovnoj školi, te procijeniti uticaj implementiranih ranih socijalnopedagoških intervencija sa ciljem smanjenja rizičnih i jačanja zaštitnih faktora kod učenika.
Osnovni uzorak ispitanika činilo je 739 učenika osnovne škole u dobi od V do IX razreda. Testirani učenici su iz dvije osnovne osnovne škole na području Tuzlanskog kantona.
U istraživanju je korišten mjerni instrument Lista provjere dječjeg The Child Behavior Checklist- CBCL ponašanja, odnosno verzija za samoprocjenu adolescenta (YSR-Youth Self Report) (Achenbach, Rescorla, 2001) koja se primjenjuje za uzrast od 12 do 18 godina. Instrument sadrži osam sindrom-specifičnih skala koje mjere probleme sa tendencijom udruženog pojavljivanja i to su: Anksioznost-depresivnost, Povučenost-depresivnost, Somatske pritužbe, Socijalni problemi, Problemi mišljenja, Problemi pažnje, Ponašanje kojim se krše pravila i Agresivno ponašanje. Sindromi su grupisani u eksternalizirane i internalizirane. Izbor rizičnih učenika u program vršen je na način im vrijednosti standardiziranog ukupnog T-skora bile70 ili veće od 70. Ukupno je identifikovano 120 učenika u riziku koji su bili korisnici Programa ranih socijalnopedagoških intervencija u toku 2018/19. školske godine. Program je provođen u okviru grupnih ranionica, koje su se realizovale jednom sedmično.
Rezultati istraživanja pokazuju prisutvo rizičnih oblika ponašanja na svih osam problemskih područja definisanih mjernim instrumentom. Prema rezultatim Mann-Whitney U testa, proizilazi da postoji statistički značajna razlika (P<0,05) u srednjim vrijednostima ukupnog skora između ispitanika muškog i ženskog spola. Kada je u pitanju razred ispitanika, primjenom istog testa, razlika nije pronađena na ukupnom skoru.
Provedene rane socijalnopedagoške intervencije imale su pozitivan učinak kod svih učenika uključenih u program”, rekla nam je nova doktorantica Adela Jahić kojoj čestitamo i želimo još puno uspješnih naučnih radova u oblasti koju je izabrala, a na dobrobit cijele zajednice./Š.Gadžo/
