Predstavnički dom britanskog Parlamenta zahtijeva od svoje Vlade da u Bosnu i Hercegovinu što je prije moguće pošalje bataljon svojih vojnika.
Predstavnički dom britanskog Parlamenta zahtijeva od svoje Vlade da u Bosnu i Hercegovinu što je prije moguće pošalje bataljon svojih vojnika, piše Politički.ba.
Tokom rasprave u parlamentu, sazvane na inicijativu predsjednice Sveparlamentarnog odbora za vanjske poslove Alicia Kearns, najjasniji je bio pukovnik u penziji Bob Stewart.
Pravi posao
Stewart je bio komandant britanskih mirovnih snaga u UNPROFOR-u tokom 1992. i 1993. Svjedočio je zločinima Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) u centralnoj Bosni, posebno u Ahmićima.
O tome je u više navrata iskaze davao pred Haškim tribunalom, pojavljujući se kao svjedok Tužilaštva.
– Ako bismo rasporedili britanski bataljon u Bosnu i Hercegovinu pod tamošnjim vrlo malim štabom NATO-a, to bi pokazalo da radimo pravi posao i da smo ovog puta imali za cilj da zaustavimo stvari.
Svojim prisustvom demonstrirali bismo moć, ali nadamo se da neće morati da koristi silu. Mogli bi pomoći i bataljoni iz drugih zemalja – rekao je Stewart, koji je nezavisni zastupnik.
Kearns je u svojim diskusijama uporno ponavljala da se urgentno treba djelovati, te da su politički lider bosanskih Srba Milorad Dodik i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u tijesnom dosluhu s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i da su voljni zapaliti balkansko bure baruta kada to Putinu bude odgovaralo.
– Da, ovaj Dom priznaje akutnu sigurnosnu situaciju na Zapadnom Balkanu; podržava teritorijalni integritet i suverenitet Kosova i Bosne i Hercegovine; osuđuje napad srpskih nacionalističkih militanata u Banjskoj na Kosovu 24. septembra 2023.; podržava autoritet Ustavnog suda u BiH.
Osuđuje rusko miješanje na Balkanu; sa zabrinutošću primjećuje prorusku i prosrpsku iredentističku političku retoriku u Crnoj Gori; i podstiče Vladu da poveća svoj angažman s regionalnim partnerima i međunarodnim saveznicima u cilju poboljšanja sigurnosnog pejzaža Zapadnog Balkana”, pročitala je Kearns dio sadržaja rezolucije.
Ocijenila je da se “bliži ključni trenutak za Zapadni Balkan, koji će odlučiti da li se san o demokratskom, mirnom, euroatlantskom, integrisanom Balkanu može ostvariti ili ćemo se vratiti u noćnu moru iz 1990-ih”.
Godišnjica Dejtona
– Želim započeti razgovorom o Bosni i Hercegovini, koja sa svojim multietničkim karakterom i Ustavom djeluje kao oslonac za širi region. Sljedeće godine obilježavamo 30. godišnjicu Dejtonskog sporazuma, koji je okončao užase bosanskog rata.
Prije rata 34% ljudi u Sarajevu bilo je u braku sa supružnicima druge nacionalnosti, s djecom koja su zajedno učila i igrala se, i komšijama koje su zajedno kuhale, ali su se odjednom našli razdvojeni sukobom, nesposobni da shvate zašto im se svijet raspao i zašto su ih oni koje su nazivali prijateljima izbjegli i napustili.
Tragedija bosanskog rata oličena je u priči o 25-godišnjacima Bošku Brkiću i Admiri Ismić, poznatim kao sarajevski Romeo i Julija. Boško je bio bosanski Srbin koji je bio duboko zaljubljen u svoju djevojku Admiru, Bošnjakinju.
Oboje su bili zarobljeni u opsadi Sarajeva od strane vojske bosanskih Srba, i pokušali su pobjeći 1993. godine, nadajući se da će nastaviti svoje mlade živote, pune nade i daleko od užasa rata. Dok su pokušavali da napuste grad, Boška je upucao snajperista i odmah je ubijen.
Još jedan hitac je povrijedio Admiru, koja je u posljednjim trenucima dopuzala do Boška i zagrlila njegovo tijelo, da bi na kraju podlegla ranama dok je grlila svog voljenog. Njihov posljednji zagrljaj, dok je Admira ležala na samrti, signalizovao je nepokolebljivu snagu njihove veze i predstavljao odbacivanje mržnje i etničke podjele.
Nade mladog sarajevskog Romea i Julije i dalje polažu mnogi ljudi širom Bosne i Hercegovine, a naša je dužnost da ih osnažimo da sanjaju o toj svjetlijoj budućnosti, te da učinimo sve što možemo da ograničimo povratak nasilja i više okrutnosti na ulicama – poručila je Kearns.
