Business

Predložena trasa autoputa Tuzla – Orašje neodgovora Srebreniku i Gradačcu

Autoput Tuzla – Brčko – Orašje, trebao bi biti dio cestovnog koridora Sarajevo – Beograd, a privrednici i gradske vlasti u Srebreniku i Gradačcu smatraju da zacrtana trasa zaobilazi ove gradove, što ne ide na ruku građanima, ali i ekonomskom razvoju.

Trasa od petlje Šićki Brod do Previla, mjesta u rubnom dijelu Srebrenika, nije sporna, ali jeste odvajanje na desnu stranu u pravcu Čelića, i dalje prema Brčkom.

 

Nova trasa

– Mi smatramo da pravo treba projektirati i raditi dionicu od Šićkog Broda do Previla, a u međuvremenu saslušati naše argumente i ući u izmjene ostatka trase. Srebrenik i Gradačac imaju veliko učešće u privrednoj proizvodnji Tuzlanskog kantona, ali i Federacije Bosne i Hercegovine i cijele države. Zacrtana trasa ide kroz manje naseljen prostor i potpuno zaobilazi Srebrenik i Gradačac – kaže Edis Dervišagić, gradonačelnik Gradačca.

Dogovorili smo formiramo stručnu komisiju koja bi predložila optimalno rješenje, pojašnjava Dervišagić, a u sve će biti uključeni predstavnici stručnih službi gradova Gradačac i Srebrenik, kao i privrednici.

Premijer Tuzlanskog kantona na sastanku u petak obećao je da će Vlada pripremiti svu potrebnu dokumentaciju i neophodne izmjene Prostornog plana te kao tačke prolaska trase nakon Čanića, predvidjeti Srebrenik i Ormanicu, odakle bi trasa nastavila dalje prema Brčkom.

– Želimo da se trasa autoceste približi Ormanici, odnosno Srebreniku, da bi imali kvalitetnije priključke na tu autocestu. Predložena autocesta omogućava Srebreniku spoj na Previlama, što je daleko, ili u Gornjem Srebreniku, gdje imamo nepristupačan, brdski teren. Za Gradačac trasa prolazi 15 kilometara od Ormanice u pravcu Brčkog, pa bi se oni koji žele spojiti na autocestu iz Gradačca morali ići 15 kilometara prema Brčkom, a izrada takve priključne trake bila bi izuzetno skupa – kaže Dervišagić.

Komisija bi trebala dati prijedlog nove trase te je proslijediti višim nivoima vlasti, a Vlada TK je obećala podršku, na sastanku održanom u petak.

– Radi se o historijskom projektu za građane Tuzlanskog kantona. Riječ je o veoma skupoj investiciji, koja će u konačnici koštati više od milijardu maraka, treba je uraditi tako da u potpunosti zadovljava interese gradova Srebrenik i Gradačac – kaže Dervišagić.

Ramiz Karić, direktor Hercega iz Srebrenika, jedne od najuspješnijih firmi iz TK, kaže da autocesta mora imati upotrebnu vrijednost za građane i za privredu.

 

Upotrebna vrijednost

– Ta trasa koja ide u pravcu Čelića, nema nikakvu upotrebnu vrijednost za Gradačac, Srebrenik, a ni Gračanicu. Mi hoćemo najbližu trasu, koliko je moguće, zato radimo na tome da trasa ide lijevom stranom padina Majevice, gledajući iz pravca Tuzle. Opcija je proširenje postojećeg puta Tuzla – Orašje, a postoji mogućnost da se napravi i nova trasa od Previla, lijevom padinom Majevice, i da kod Bosanske Bijele uključi na “malezijski put” – pojašnjava Karić.

On smatra da ima vremena za promjenu trase jer su Autoceste FBiH raspisale teneder za projektovanje ceste, a postoje tri dionice.

– Prva dionica nije sporna i nju treba raditi što prije. Želimo pokušati drugi modalitet za trasu jer ovako kako je postavljena ne služi ničemu, a radi se o generacijskom projektu – zaključuje Karić.

Gradonačelnik Srebrenika Nihad Omerović kaže da su u ovom gradu neracionalnost planirane trase uočili još prije godinu i po te da je je Gradsko vijeće donijelo određene zaključke.

– Trasa ka Čeliću ne postiže ciljeve autoceste da omogući masovan prijevoz robe, ljudi i materijalnih dobara. Na taj način bili bi zaobiđeni i Srebrenik i Gradačac, a pogotovo Gračanica. Ono što mi tražimo je logičnije lociranje trase autoceste, koja bi išla od Previla do teritorije Brčko distrikta i bila bliže gradskim centrima Srebrenika i Gradačca. Da li bi išla pored magistralne ceste ili obodom Majevice trasom austro-ugarskog puta to treba precizirati struka – kaže Omerović.

Bez toga imali bi projekat radi projekta, ističe Omerović, a ne projekat koji bi bio svrsishodan piše Faktor

Na vrh