U povodu Dana maternjeg jezika održan književni događaj „Domovina živi u jeziku“
POZVANI POJEDINCI I USTANOVE KULTURE DA TOKOM 2025. U SREBRENICI PREDSTAVE SVOJE PROGRAMSKE SADRŽAJE
U povodu Međunarodnog dana maternjeg jezika, pred prepunom Kongresnom salom Hotela Han Potočari Srebrenica, u subotu 15. februara 2025. godine održan je nesvakidašnji književni događaj „Domovina živi u jeziku“. Srebreničkoj publici je predstavljena knjiga „Vrijeme leti ja sam pilot“, zbirka radove djece iz Srebrenice i dvije knjige bosanskohercegovačko-švedske književnice Amele Džinić-Isanović – „Učimo, ma ne igramo se“ i „Dedo vam priča“. O svojim književnim radovima govorile su i mlade Srebreničanke, učenice Behram-begove medrese Tuzla i Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, šaljući poruku da negiranje bosanskog jezika, koje sistemski provode vlasti bosanskohercegovačkog entiteta RS, ne može spriječiti postojanje toga jezika – on živi već stoljećima i pored pokušaja da se on zabrani ili preimenuje.
O zbirci književnih radova djece Srebrenice govorila je Meliha Habibović-Herić, urednica ovoga izdanja. Naglasila je da mladi u Srebrenici očekuju da ne budu usamljeni u svojoj borbi.
-Mladi u Srebrenici žele da uče, napreduju, razvijaju se, poput svojih vršnjaka u slobodnom svijetu, a nažalost, suočeni su sa zabranama. Svoj jezik ne mogu nazivati bosanskim. Uskraćena im je osnovna ljudska sloboda. Želimo da ukažemo svijetu da u gradu u kojem je počinjen genocid, danas trpimo klasični aparthejd, kazala je profesorica Habibović-Herić
Organizator ovog književnog događaja BMG Bosanska medijska grupa, pokrenula je početkom 2025. godine, u partnerstvu sa Hotelom Han Potočari, projekat iz oblasti kulture u okviru kojega će tokom 2025. godine organizirati seriju atraktivnih događaja, želeći ukazati na važnost kulturnog i jezičkog identiteta. O projektu Azra Pargan, direktor BMG Bosanska medijska grupa kaže:
-Želimo potaknuti bosanskohercegovačko društvo da pruži mogućnost ljudima u Srebrenici da žive u uslovima u kojima ljudi žive u velikim gradovima, da su im dostupni događaji iz kulture. Tokom 2025. godine naša kuća će u saradnji sa Hotelom Han Potočari organizirati desetak događaja: promocija, okruglih stolova, izložbi, konferencija… Prvi susret sa publikom u Srebrenici je pokazao da ljudi izvan Srebrenice žive u svojevrsnoj zabludi, vjerujući da je Srebrenica napušten grad. Na promociji smo imali pedesetak mladih osoba, željnih druženja, učenja i dokazivanja, kazala je Azra Pargan.
Predstavljajući svoje knjige „Učimo! Ma ne – igramo se!“ i „Dedo vam priča“ bosanskohercegovačko-švedska autorica Amela Džinić-Isanović, ukazala je na važnost učenja i čuvanja maternjega jezika. Podsjetila je na činjenicu da je bosanski jezik prvi među regionalnim jezicima dobio svoj rječnik, čiji je autor bio Muhamed Hevaji Uskufi. Istakla je da trenutne zabrane korištenja imena bosanski jezik u jednom bh. entitetu predstavljaju pokušaj uništenja jezika, ali da jezik živi u narodu, među svojim govornicima i da je i ranije preživio decenije negiranja:
-Bosanski jezik je nemoguće zabraniti. On je postojao i postojat će sve dok postoje njegovi govornici. Naš zadatak je da ga razvijamo, čuvamo i ukazujemo svijetu da u 21. stoljeću u Evropi, još uvijek postoje zabrane korištenja maternjeg jezika, zaključila je Amela Džinić-Isanović.
Organizacija događaja iz oblasti kulture u Srebrenici ima posebno važan značaj i ulogu. BMG Bosanska medijska grupa pokrenula je ideju da ustanove kulture i pojedinci iz cijele Bosne i Hercegovine, domovinskih zemalja i dijaspore, tokom 2025. godine u Srebrenici predstave neke od svojih programskih sadržaja. BMG Bosanska medijska grupa stavila se na raspolaganje da bude partner u ovim događajima, zajedno sa Hotelom Han Potočari.
Govoreći o ovom projektu književnik Mehmed Pargan, naglasio je da višedecenijski pritisci na Bošnjake u Srebrenici ostavljaju ozbiljne posljedice, ali da razvijaju i snažan bunt protesta protiv diskriminacije i aparthejda, te da pojedinci i ustanove kulture imaju obavezu da stanu uz one koji su diskriminirani:
-Srebrenica je naše sveto mjesto i svi imamo dug prema njoj. U Srebrenici je počinjen prvi genocid u Evropi nakon Drugog svjetskoj rata. Genocid nad Bošnjacima obavezuje svakoga Bošnjaka, ali i svakog dobronamjernog i humanog čovjeka da učini što je u njegovoj moći da se ublaže posljedice genocida. Ideja BMG Bosanske medijske grupe, da doprinese jačanju kulturnog života u Srebrenici ima posebnu važnost i uvjeren sam da će je pratiti ustanove kulture i pojedinci iz cijele Bosne i Hercegovine i regiona. Pitali smo se da li poezija ima smisla nakon Srebrenice. Da, nakon Srebrenice poezija ima smisla. Trebamo reći da civilizacija čuje i zapamti. U gradu u kojem je počinjen genocid, oni koji slave počinioce genocida zabranjuju žrtvama da govore svojim jezikom. To možemo definisati kao sumrak savremene civilizacije, kazao je Mehmed Pargan.
