BiH

Pojskić: Bosanci i Hercegovci baštine gene svojih predaka iz srednjeg vijeka (VIDEO)

Skupne genetičke razlike između recentne, današnje i populacije srednjevjekovne Bosne ne postoje. Promjena vlasti, raznih carstava, nije značajnije uticala na genetičku strukturu današnjih stanovnika Bosne i Hercegovine.

Tim stručnjaka Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu, predvođen profesorima i naučnim savjetnicima Narisom Pojskićem i Jasminom Čakar, te doktoranticom Mirelom Džehverović radio je molekularno-genetičku analizu recentne, sadašnje i populacije koja je živjela u periodu s kraja 14. i početka 15. stoljeća.

 

U sklopu projekta „Genetičke karakteristike stanovništva srednjovjekovne Bosne” kojeg je podržalo Ministarstvo nauke, visokog obrazovanja i mladih Kantona Sarajevo rađena su, između ostalog, arheološka, antropološka, odontološka, a zaim i genetička istraživanja 150 uzoraka skeletnih ostataka sa iskopavanja nekropola stećaka, a 106 uzoraka se pokazalo naučno adekvatnim za daljne genetičke analize.

– Zaključak je da se današnja populacija sa tom srednjevjekovnom ne razlikuje. Laički možemo kazati da su ‘oni mi, a mi smo oni’. To u principu znači da ishodišno, genetička struktura današnje bh. populacije se ne razlikuje od populacije srednjovjekovne Bosne prije dolaska Otomana. Genetičke razlike između nas, danas, i naših predaka u srednjevjekovne Bosne, nema – kazao je Pojskić.

Osnovno pitanje koje su sebi postavili je bilo koliko se danas mi genetički razlikujemo od populacija srednjevjekovne Bosne iz perioda prije dolaska Otomana, pri tome zanemarujući etničke, vjerske i kulturološke karakteristike, već uzimajuči u obzir samo geografski parametar, a to je prostore Bosne i Hercegovine.

 

Pretpostavka je bila, a na osnovu prethodnih istraživanja bh. populacije, da ne bi trebala postojati izraženija razlika. Ali rezultati su pokazali da je razlika još manja od očekivane.

Rađen je široki spektar molekularno-genetičkih pokazatelja, pa su analizirani markeri koji su karakteristični za oba spola, kao i Y hromozomski markeri karakterističan samo za muškarce. Oba markera su pokazala veoma slične rezultate, a to je odsustvo razlika između današnje i srednjovjekovne bosanske populacije.

– Takav rezultat smatramo veoma interesantnim – naglasio je.

 

Za period 14. i 15 stoljeća, kako kaže Pojskić, očekivano je da postoje određene razlike u odnosu na današnju populaciju u Bosni i Hercegovini, ali rezultati su pokazali da te skupne razlike praktično ne postoje.

To pokazuje nama, naveo je Pojskić, da te genetičke varijante koje imamo danas, odgovaraju genetičkim varijantama stanovnika srednjevjekovne Bosne. Šta god se historijski dešavalo u tom periodu, taj uticaj na današnju genetičku strukturu nije značajan. Jer da je uticaj bio veliki, onda bi današnja populacija jasno genetički odstupala od te srednjevjekovne populacije. Postoji jasan genetički kontinuitet. Promjena vlasti, raznih carstava, određene migracije nisu značajnije uticale na genetičku strukturu današnjih stanovnika Bosne i Hercegovine.

 

Po riječima Pojskića, ako govorimo o genetičkoj strukturi stanovništva Bosne i Hercegovine postojale su dvije glavne dileme. Prva dilema je bila da li etničke skupine u Bosne i Hercegovine imaju jasnu genetičku različitost i koje je porijeklo naše populacije, a druga je koliko se genetički razlikujemo od srednjovjekovne bosanske populacije prije dolaska Otomana.

– Odgovore na prvu dilemu već imamo iz prethodnih naših i drugih studija, a to je da ne postoji jasna genetička razlika između tri glavne etničke skupine u Bosni i Hercegovini, te možemo slobodno konstatovati da smo u genetičkom smislu jedan autohtoni evropski narod. Realizacijom projekta smo rješili i drugu dilemu, a to je da nema genetičkih razlika između današnjih stanovnika u Bosni i Hercegovini i stanovništva srednjovjekovne Bosne – naglasio je Pojskić.

Dodatnu motivaciju Institutu za genetičko inženjerstvo i biotehnolologiju UNSA pruža Institut za arheologiju Filozofskog fakulteta UNSA na čelu sa profesorom Edinom Bujakom, koji je pokrenuo projekt “Arheogenetička istraživanja”, a to je vrhunski primjer interdisciplinarnosti koju realiziraju. Taj projekt je značajan kako za razvoj arheologije tako i genetike u Bosni i Hercegovini.

– Analiziranje srednjevjekovnih uzoraka je iznimno zanimljiv i značajan dio naše prošlosti oko kog se često ‘lome’ i politička pitanja. Stoga mi nastojimo da konkretno, samo naučnim istraživanjima dođemo do egzaktnih podataka, da saznamo kako su ti naši preci živjeli, kako su izgledali. Dokazujemo da su to naši pravi preci, sa jako malo stranog genetičkog materijala, odnosno da smo mi ovdje svoji, na svojoj zemlji – istakao je Bujak.

 

Izbor nekropola je zanimljiv, dodao je, imamo pripadnike visokog bosanskog plemstva, običnog srednjevjekovnog čovjeka.

– Tako da imamo sve slojeve srednjevjekovnog društva i sve smo to pokušali da uporedimo sa savremenim genetičkim materijalom. Do sada tako nešto nije rađeno i mi smo u tome pioniri. Većina uzoraka potiče iz grobova koji su bili ispod stećaka. Na ovaj način mi direktno pokazujemo da su ljudi koji su tu sahranjeni, bez uplitanja u dnevno-političke konotacije, naši preci – zaključio je profesor Bujak.

 

Ali, tu nije kraj. U nastavku istraživanja, tim bosanskohercegovačkih stručnjaka analizirat će prahistorijske uzorke, 2.900 godina stare – skeletne ostatke sa nekropola u blizini Zenice. S obzirom da je to bio period velikih migracija, kakav god rezultat da bude, time će biti pobijene neke teorije, a neke možda i potvrđene.

Ovaj tim stručnjaka, naučnika, su elita današnjeg sistema vrijednosti u Bosni i Hercegovini, jer imaju važnu ulogu za razvoj kulture, historije i nauke, ne samo u BiH, nego u regiji i svijetu.

 


Komentari
Na vrh