Visoki predstavnik je nametnuo izmjene Izbornog zakona i zatražio od političkih aktera u Bosni i Hercegovini da daju svoje prijedloge kako bi se te izmjene dopunile i učinile boljim i efikasnijim.
U nastavku objavljujemo odgovor Progresa koji će biti dostavljen uredu Visokog predstavnika.
Tekst sadrži opšte primjedbe na postojeći Izborni zakon Bosne i Hercegovine i specifične primjedbe na nametnute izmjene Izbornog zakona od strane Visokog predstavnika.
Platforma za Progres poziva sve relevantne aktere da uzmu u obzir ove prijedloge i da zajedničkim naporima osiguraju da Izborni Zakon Bosne i Hercegovine bude u potpunosti u skladu sa principima demokratije i vladavine prava.
OPŠTE PRIMJEDBE
Predloženi Izborni zakon (Izborni zakon u daljem tekstu) ne osigurava integritet izbora time što:
- dozvoljava političkim strankama da biraju članove biračkih odbora,
- ne definiše uslove koji će garantovati da predsjednici biračkih odbora neće biti pod uticajem političkih stranaka,
- predviđa veoma mali broj biračkih mjesta za probnu primjenu predloženih tehničkih izmjena glasanja i brojanja glasova i
- ne definiše dinamiku primjene istih tehničkih izmjena za sva biračka mjesta na Opštim izborima 2026. godine.
Izborni zakon ne uvodi mogućnost vanrednih ili prijevremenih izbora u slučaju da političke stranke koje mogu da formiraju većinu ne formiraju vladu u roku od 6 mjeseci, iako smo imali slučajeve da se vlada ne formira ček ni do narednih redovnih izbora.
Izborni zakon ne ograničava ukupan broj mandata na jednoj izbornoj poziciji po osobi iako je jasno da je neograničavanje broja mandata omogućilo kreiranje autokratske demokratije u bosanskohercegovačkoj politici.
Izborni zakon ne sprovodi odluke međunarodnih sudova.
Izborni zakon nije usaglašen sa preambulom Ustava Bosne i Hercegovine koja definiše da Ustav, a time i Izborni zakon, mora biti u saglasnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama. Konkretno, izborni sistem BiH temelji se na etničkoj reprezentaciji, što ograničava prava manjina i ostalih građana koji ne pripadaju konstitutivnim narodima. To dovodi do diskriminacije i ograničavanja političkih prava onih koji nisu pripadnici dominantnih etničkih grupa.
Složenost izbornog sistema može biti prepreka za razumijevanje i učešće građana u izbornom procesu, što može dovesti do niže izlaznosti na izbore i smanjenja demokratske legitimnosti izbornih rezultata.
Postoji zabrinutost zbog političkog uticaja na izborne organe, uključujući Centralnu izbornu komisiju, što dovodi do pristrasnosti u provođenju izbora i sumnje u integritet izbornog procesa. Centralna izborna komisija je temeljna institucija koja je odgovorna za organizaciju, nadgledanje i provođenje izbornih procesa u državi. Kao takva, sastav CIK-a mora odražavati pluralnost društva i osigurati nepristranost u donošenju odluka. Proces izbora članova CIK-a mora biti transparentan, pošten i slobodan od političkih pritisaka kako bi se osigurala nezavisnost ove institucije.
Nedostatak transparentnosti u finansiranju političkih kampanja i nedostatak jasnih mehanizama za odgovornost u slučaju izbornih nepravilnosti potkopavaju povjerenje javnosti u fer i slobodne izbore.
Problemi sa ažuriranjem biračkih spiskova mogu dovesti do situacija gdje neki građani nemaju pravo glasa, dok drugi mogu glasati više puta, što narušava princip jedan čovjek – jedan glas.
SPECIFIČNE PRIMJEDBE
Ovaj dio teksta sadrži konkretne prijedloge, izmjene ili dopune na pojedine članove Izbornog zakona prezentiranog od strane Visokog predstavnika, prvo u formi sažetka, a onda pojedinačno sa referencom na konkretne članove zakona.
Sažetak
Platforma za Progres prihvata da su se napravili određeni koraci ka unapređenju integriteta izbornog procesa, ali postoji nekoliko ključnih tačaka u ovom zakonu koje zahtijevaju dodatno usavršavanje kako bi se osigurao integritet i transparentnost izbornog procesa.
Jedna od ključnih izmjena u zakonu odnosi se na uvođenje pojma “izvršna funkcija”. Platforma za progres predlaže proširenje definicije kako bi se obuhvatile osobe koje imaju ovlaštenja donošenja odluka ili upravljanja javnim institucijama ili resursima, uključujući direktore javnih institucija i druge rukovodeće pozicije na svim nivoima vlasti. Ovo će osigurati da izvršne funkcije budu sveobuhvatnije definisane.
Druga bitna izmjena je vezana za “izborne tehnologije”. Platforma za progres ističe potrebu za preciznijom definicijom ovog pojma, uključujući i jasne smjernice o sigurnosti podataka i pristupu izbornim materijalima. Takođe, važno je osigurati da sve izborne tehnologije budu u skladu sa standardima transparentnosti i integriteta izbornog procesa. Iako trenutne izmjene zakona definišu osjetljivi i neosjetljivi izborni materijal, predlažemo precizniju definiciju ovih pojmova kako bismo eliminirali svaku mogućnost interpretativnih nesporazuma ili zloupotreba.
Pored navedenih ključnih izmjena, neophodno je ograničiti broj javnih funkcija koje pojedinac može obavljati istovremeno, čime se sprječava koncentracija moći i stvaranje potencijalnih sukoba interesa.
Neophodno je preciznije definisati vrste troškova izborne kampanje kako bi se spriječila bilo kakva zloupotreba ili nejasnoće oko finansiranja kampanja. Platforma za progres podržava uvođenje posebnog računa za finansiranje troškova izborne kampanje kao dodatnog mehanizma za transparentno praćenje troškova.
Civilno društvo treba aktivnije sudjelovati u izbornom procesu. Stoga podržavamo uključivanje građanskih organizacija u proces imenovanja članova biračkih odbora, što će osigurati veću participaciju građana i transparentnost izbornog procesa.
Insistiramo na jasnim odredbama o biračkim pravima i izbornoj manipulaciji, kao i na striktnim uslovima za kandidate koji se kandidiraju na izborima. Predlažemo uvođenje odredbi koje zabranjuju kandidaturu osobama optuženim za teške zločine, čime se osigurava integritet i moralnost izbornog procesa.
Zahtijevamo jačanje sigurnosti podataka i osiguranje pristupačnosti informacija o izbornom procesu za sve građane. To uključuje edukativne kampanje i podršku za one bez pristupa internetu ili s ograničenim vještinama u korištenju elektronskih uređaja.
Predlažemo uvođenje modernih tehnoloških rješenja, poput online platformi i mobilnih aplikacija, radi unaprjeđenja efikasnosti i pristupačnosti izbornog procesa, čime se osigurava inkluzivnost i transparentnost.
Platforma za progres ukazuje na potrebu za unaprjeđenjem sastava izbornih komisija i jačanjem mehanizama za odgovornost i transparentnost u njihovom radu. Predlažemo uvođenje nezavisnih tijela koja će nadgledati proces imenovanja članova izbornih komisija kako bi se osigurala njihova nepristrasnost i stručnost.
Jedna primjedba tehničke prirode – IZBORNA KAMPANJA je preimenovana u IZBORNI PERIOD, međutim i dalje kroz cijeli tekst zakona to nije primijenjeno, nego je zadržan termin izborna kampanja.
Pojedinačni prijedlozi
Konkretni pojedinačni prijedlozi izmjena i dopuna su izlistani ovdje. Izmjene postojećeg Izbornog zakona su podvučene. Prijedlog izmjene ili dopune je označeno italic. Tekst originalnog Izbornog zakona koji nije izmijenjen, nije označen.
Član 1.1.a
(2) Izvršna funkcija “podrazumijeva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, člana Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i njihove zamjenike, predsjednika i potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, člana Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, uključujući premijera, člana Vlade Republike Srpske, uključujući predsjednika Vlade, člana Vlade Brčko Distrikta BiH, člana vlade kantona, gradonačelnika, zamjenika gradonačelnika, načelnika općine i zamjenika načelnika općine.”
Predlažemo da se dodaju i osobe koje imaju ovlasti donošenja odluka ili upravljanja javnim institucijama ili resursima. Smatramo da su izvršne funkcije i direktori javnih institucija, generalni, izvršni, te sve direktori agencija, fondova ili drugih institucija na nivou Bosne i Hercegovine, entiteta ili kantona, uključujući i direktore javnih ustanova kao što su bolnice, škole, kulturni centri itd.
(28) „Izborne tehnologije” su skup informaciono-komunikacionih programa, informaciono¬ komunikacionih uređaja, metoda i postupaka, kao i druga tehnička oprema koja se koristi u izbornom procesu, koje mogu uključivati, između ostalog: opremu za elektronsko prebrojavanje glasačkih listića, opremu za elektronsku identifikaciju birača, opremu za video nadzor i snimanje nadzornih video snimaka na biračkim mjestima i centrima za brojanje, itd., ali neće uključivati opremu za elektronsko glasanje.
“Izborne tehnologije” su skup informaciono-komunikacionih programa, informaciono¬ komunikacionih uređaja, metoda i postupaka, kao i druga tehnička oprema koja se koristi u izbornom procesu. To uključuje, ali nije ograničeno na: opremu za upravljanje izbornim procesom, sigurnosne sisteme i alate za zaštitu integriteta izbornih podataka, sisteme za identifikaciju i provjeru autentičnosti izbornih materijala, tehnologije za prikupljanje i analizu izbornih rezultata, komunikacijsku opremu za povezivanje izbornih mjesta i centara za brojanje, sredstva za provođenje obuke osoblja koje radi na izbornim mjestima o korištenju tehnoloških alata, sisteme za osiguranje pristupačnosti izbornih mjesta osobama s invaliditetom. itd., ali neće uključivati opremu za elektronsko glasanje.
30) „Izborni materijal” је materijal koji se koristi na biračkom mjestu i dijeli se na osjetljivi i neosjetljivi materijal.
Nije jasno šta se tačno smatra “osjetljivim” i “neosjetljivim” materijalom.
Osjetljivi izborni materijal obuhvata sve materijale koji su ključni za integritet izbornog procesa ili koji sadrže osjetljive podatke. To uključuje, ali nije ograničeno na: glasačke listiće, potpisne knjige i biračke liste, izborne rezultate i protokole, materijale za provjeru identiteta birača, bilo koje materijale koji su podložni promjeni ili manipulaciji, te mogu uticati na ishod izbora.
Neosjetljivi izborni materijal obuhvata sve materijale koji su bitni za funkcioniranje izbornog procesa, ali ne sadrže osjetljive podatke ili ne utiču direktno na integritet izbornog procesa. To uključuje, ali nije ograničeno na: materijale za obuku izbornog osoblja, opremu za postavljanje i organizaciju izbornih mjesta, komunikacijske materijale za informiranje birača o izbornim pravilima i procedurama, mrežnu opremu za prijenos podataka između izbornih mjesta i centara za brojanje.
(33) „'Troškovi izborne kampanje’ obuhvataju sve troškove nastale u svrhu javnog predstavljanja učesnika i njihovih izbornih programa na izborima i pozivanja birača da glasaju za njih, što uključuje između ostalog: organiziranje i održavanje skupova, promociju, produkciju i distribuciju reklamnog materijala, brošura i sličnih materijala, političko oglašavanje, medije, marketing, odnose s javnošću i konsultantske usluge, izvođenje obuka za stranačke aktivnosti kao i druge aktivnosti čija je svrha nedvosmisleno povezana s izbornom kampanjom.”
„Troškovi izborne kampanje” su svi troškovi nastali u svrhu promocije i javnog predstavljanja političkih subjekata, njihovih kandidata ili izbornih programa, te svi troškovi koji su izravno ili neizravno povezani s prikupljanjem glasova i promocijom političkih ideja u okviru izbornog procesa. To uključuje, ali nije ograničeno na sljedeće vrste troškova: troškove oglašavanja i promocije, uključujući izradu i distribuciju reklamnog materijala kao što su plakati, letci, reklame u medijima (televizija, radio, tisak, internet itd.), oglašavanje na društvenim mrežama; troškove organizacije i održavanja skupova, tribina, mitinga i drugih događaja; troškove za prijevoz birača na izborno mjesto; troškove za izradu i distribuciju informativnih materijala o političkim programima i kandidatima; troškove za usluge marketinga, odnosa s javnošću i konsultantske usluge; troškove za istraživanje javnog mnijenja i analizu podataka; troškove za izradu i održavanje internetskih stranica i platformi; troškove za javne govore i obraćanje javnosti; troškove za edukaciju volontera i osoblja za kampanju; te ostale troškove koji su izravno povezani s promocijom političkih subjekata i kandidata tokom izborne kampanje.
Dodati:
Biračko pravo: Pravo svakog punoljetnog državljanina da sudjeluje u izborima i da glasa za kandidate ili političke subjekte koji se natječu za izbornu funkciju.
Izborno pravo: Pravo svakog punoljetnog državljanina da se kandidira za izbornu funkciju, uz ispunjavanje određenih zakonskih uslova, kao što su dob, državljanstvo i prebivalište.
Izborna manipulacija: Nezakonite radnje ili prakse koje se koriste kako bi se rezultati izbora narušili ili iskrivili, uključujući prijevarne metode, kupovinu glasova, zastrašivanje birača ili falsificiranje izbornog materijala.
Član 1.7b
“Nijedna osoba koja je osuđena od strane bilo kojeg međunarodnog ili domaćeg suda za zločin genocida, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine ne može se kandidirati na izborima niti obavljati bilo koju izbornu, imenovanu ili drugu funkciju.”
Dodati: Osoba koja je suočena s optužbom za navedene zločine ili se protiv nje vodi postupak pred sudom ne može se kandidirati ili obavljati funkciju sve dok ne bude oslobođena optužbi ili dok postupak ne bude završen, a ona ne bude oslobođena optužbi.
Jedno lice može vršiti najviše jednu neposredno izabranu javnu funkciju ili najviše jednu neposredno i jednu posredno izabranu funkciju, osim ako ovim zakonom nije drugačije regulisano. Nespojivo je istovremeno vršenje ovih funkcija sa vršenjem funkcija u izvršnim organima vlasti. Takođe je nespojivo istovremeno vršenje više od jedne funkcije u izvršnim organima vlasti.
Obrisano: osim u periodu dok se ne konstituišu izvršni organi vlasti izabrani na redovnim izborima u istom izbornom ciklusu.
Ovo treba mijenjati: Jedno lice može obavljati samo jednu neposredno izabranu javnu funkciju ili jednu posredno izabranu funkciju, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
U skladu s načelom izbjegavanja sukoba interesa, nije dozvoljeno istovremeno obavljati više od jedne funkcije koja nosi političku odgovornost. (Primjer: gradsko vijeće čine općinski vijećnici i dalje se ostavlja ta mogućnost).
Poseban račun za finansiranje troškova izborne kampanje politička stranka i nezavisni kandidat dužni su otvoriti najkasnije s danom podnošenja prijave za ovjeru za učešće na izborima, а najranije ga mogu otvoriti tri mjeseca prije dana podnošenja prijave za ovjeru.
Sredstva koja politička stranka i nezavisni kandidat koji učestvuju na izborima za organe vlasti Bosne i Hercegovine na svim nivoima namjeravaju utrošiti za izbornu kampanju moraju biti unaprijed uplaćena na poseban račun za finansiranje izborne kampanje.
Politička stranka i nezavisni kandidat koji učestvuju na izborima za organe vlasti Bosne i Hercegovine na svim nivoima dužni su, u vrijeme podnošenja prijave za ovjeru za učešće na izborima, Centralnoj izbornoj komisiji BiH podnijeti izvještaj о prometu posebnog računa za finansiranje troškova izborne kampanje za period od njegovog otvaranja do dana podnošenja prijave za ovjeru za izbore.
Član 1.10
9. ako odjavi prebivalište sa područja izborne jedinice u kojoj je upisan u Centralni birački spisak da glasa i u kojoj je izabran, istekom roka od šest mjeseci od dana odjave prebivališta, ili
Predlažemo da se rok skrati.
Član 2.5
Stav (1) – (11)
Aktuelni saziv Centralne izborne komisije ostaje do 2027. godine.
Centralna izborna komisija sada bira predsjednike i zamjenike biračkih odbora gdje je neki glavni cilj zapravo da imamo nestranačke osobe u biračkim odborima što do sada nije bio slučaj, dok će ostale članove biračkih odbora imenovati politički subjekti, ali sada s dva nova uslova, a to je da su oni sada parlamentarna stranka i da imaju ovjerenu kandidatsku listu za izbore.
Iako se zahtijeva ravnopravna zastupljenost spolova, izmjene ne predstavljaju jasne mehanizme kako bi se ta ravnopravnost postigla u praksi.
Komisija za izbor i imenovanje sastavljena je od političkih i institucionalnih aktera, što može otvoriti prostor za politički uticaj na proces imenovanja, umjesto da se osigura nezavisnost i stručnost članova komisije.
Izmjene ne sadrže detaljne mehanizme za osiguranje odgovornosti članova Komisije za izbor i imenovanje i Centralne izborne komisije BiH, što bi moglo dovesti do nedostatka transparentnosti i odgovornosti u njihovom radu.
Da bi se unaprijedio proces imenovanja članova Centralne izborne komisije BiH, moglo bi biti korisno razmotriti sljedeće: Jačanje mehanizama za osiguranje ravnopravnosti spolova kroz konkretne kvote ili druge mjere. Stvaranje nezaisnog tijela koje bi nadgledalo proces imenovanja kako bi se smanjila mogućnost političkog uticaja. Uvođenje jasnih mehanizama za odgovornost i transparentnost u rad Komisije za izbor i imenovanje i Centralne izborne komisije BiH.
Član 2.13
Opštinska izborna komisija:
4. imenuje i obučava kontrolore izbornih rezultata
Na tri mjesta u novom zakonu se spominju kontrolori, ali nisu jasno definisani ko su te osobe i kako se delegiraju.
Član 2.19
Stav (1) – (19)
Član je kompletno izmjenjen, ali nije navedeno da treba osigurati da Centralna izborna komisija BiH, opštinske izborne komisije i druge relevantne institucije pružaju kontinuiranu podršku i nadzor nad radom biračkih odbora kako bi se osigurala dosljedna primjena zakona i pravila tokom izbornog procesa.
Nije navedeno da treba uvesti strožije sankcije za članove biračkih odbora koji krše zakon ili pravila postupanja, kako bi se osiguralo poštovanje integriteta izbornog procesa i odgovornost svih uključenih strana.
Treba omogućiti građanskim organizacijama (civilno društvo) da imaju aktivniju ulogu u procesu imenovanja članova biračkih odbora, što bi moglo doprinijeti većoj participaciji građana i povjerenju u izborni proces.
Član 3.6
Član zakona bi trebao jasno definisati odgovornosti CIK-a u vođenju Centralnog biračkog spiska, uključujući proceduru za otkrivanje i ispravljanje nedostataka u spisku radi osiguranja tačnosti i integriteta. Potrebno je osigurati veću transparentnost u procesu vođenja Centralnog biračkog spiska, uključujući javno dostupne informacije o procedurama otklanjanja nedostataka, kao i o kriterijima za zaključivanje i potvrđivanje konačnog spiska.
Potrebno je osigurati adekvatnu edukaciju građana o njihovim pravima u vezi sa Centralnim biračkim spiskom, uključujući pravo na uvid u spisak i pravo na podnošenje prigovora u slučaju nedostataka ili nepravilnosti.Treba uspostaviti sistem putem kojeg građani mogu prijaviti bilo kakve nepravilnosti ili nedostatke u Centralnom biračkom spisku, a koji će omogućiti brzu reakciju nadležnih organa.
Od ključne važnosti je propisati redovne termine ažuriranja spiska kako bi se osigurala ažurnost i tačnost podataka, posebno u vezi sa promjenama adresa i prebivališta birača. Treba uvesti stroge pravne posljedice za nepravilnosti u vođenju spiska kako bi se osigurala odgovornost nadležnih institucija i pojedinaca za eventualne propuste ili zloupotrebe.
Član 3.15
Dopune (1) – (15)
Izmjene se uglavnom odnose na elektronsko podnošenje prijava, ali ne uzimaju u obzir one građane koji možda nemaju pristup internetu ili nisu vješti u korištenju elektronskih uređaja. Trebalo bi razmotriti kako osigurati da svi građani imaju jednaku priliku za podnošenje prijava, možda kroz dodatne kanale kao što su telefonske linije ili fizičke lokacije za podnošenje prijava.
Sigurnost podataka: Iako se spominje elektronsko podnošenje prijava, izmjene ne opisuju detaljno mjere sigurnosti podataka koje će biti primijenjene kako bi se osigurala zaštita privatnosti i integriteta podataka građana.
Edukacija građana: Nema spomena o obrazovnim kampanjama ili inicijativama koje bi građane obavijestile i educirale o novom načinu podnošenja prijava. Obrazovanje građana o njihovim pravima i obavezama u vezi s izbornim procesom može poboljšati sudjelovanje i povjerenje u izborni sistem.
Član 3.16
Dok izmjene navode rokove za podnošenje izmjena, nema detalja o proceduri ili posljedicama kašnjenja ili nepotpune dokumentacije. Jasne smjernice i posljedice mogu pomoći u osiguravanju pravovremenog i potpunog podnošenja izmjena.
Online platforme za podnošenje prijava i izmjena: Razvoj sigurnih online platformi koje omogućuju građanima van Bosne i Hercegovine da podnose prijave i izmjene podataka može biti izuzetno koristan. Ovo bi uključivalo sigurne identifikacijske metode kako bi se osigurala autentičnost prijava i izmjena.
Mobilne aplikacije: Razvoj mobilnih aplikacija koje omogućuju građanima da podnose prijave, izmjene podataka i glasaju izvan zemlje može biti još jedan korak prema većoj fleksibilnosti. Mobilne aplikacije mogu pružiti korisnicima jednostavan i brz pristup procesima glasanja i administracije.
Telefonska podrška: Pružanje telefonske podrške građanima koji žive izvan zemlje može biti korisno, posebno za one koji nisu vješti u korištenju online platformi ili mobilnih aplikacija. Osiguravanje telefonskih linija za podršku omogućuje građanima da dobiju pomoć i informacije o procesu prijave i glasanja.
Član 5.5
(4)”Predsjednik biračkog odbora može ovlastiti zamjenika predsjednika i zamjenike članova biračkog odbora da prisustvuju tokom cijelog postupka prebrojavanja glasačkih listića na biračkom mjestu na kojem je glasalo manje od 350 birača.”
Ovo dovodi do toga da iz jedne političke stranke može biti više članova u biračkom odboru.
Član 5.13
Predlažemo dodavanje zahtjeva da član biračkog odbora evidentira broj glasačkog listića koji je dodijeljen svakom biraču, što može pružiti dodatnu sigurnost u procesu glasanja. Ovo bi omogućilo praćenje upotrebe svakog glasačkog listića i identifikaciju eventualnih nepravilnosti ili zloupotreba.
Član 5.13a
Prelažemo uvođenje mehanizama za prijavu bilo kakvih nepravilnosti ili sumnjivih aktivnosti tokom procesa glasanja, kao i jasno definisanje postupaka za njihovo rješavanje.
Član 5.14
3. mogućnost da, u okviru kandidatske liste jedne političke stranke, koalicije ili liste nezavisnih kandidata, označi jednog ili najviše tri kandidata na jednoj listi koju je birač odabrao. Ako је birаč validno označio više od tri kandidata na jednoj listi, smatra se da је ta lista dobila jedan važeći glas u svrhu raspodjele mandata, dok se preferencijalni glasovi s liste smatraju nevažećim.
Smanjena mogućnost za birače da samostalno odaberu više kandidata može povećati uticaj stranačke hijerarhije. To može rezultirati većim uticajem stranačkog vrha na proces nominiranja i osiguranja određenih kandidata na visokim pozicijama na listi.
Birači imaju pravo označiti najviše tri kandidata s otvorene liste, pri čemu svaki označeni kandidat može biti iz različitih političkih stranaka.
Preferencijalni glasovi birača smatraju se važećim samo ako su označena tri ili manje kandidata. Ako birač označi više od tri kandidata, glasovi se smatraju važećim samo za listu iz koje je kandidat za kojeg se glasalo.
Mandati se dodjeljuju prema proporcionalnom glasanju za kandidata na otvorenoj listi. Kandidati dobivaju mandat na temelju ukupnog broja preferencijalnih glasova koje su dobili, uzimajući u obzir prag označavanja.
Član 7.2a
U novom formuliranju, obuhvat zloupotrebe javnih sredstava je proširen kako bi uključio dodatne radnje koje mogu biti iskorištene za političku promociju ili podršku, kao što su korištenje pozicije rukovodioca organa ili ustanove za javnu promociju sebe kao kandidata ili političkog subjekta, promocija političkih subjekata ili kandidata na javnim događajima koje finansiraju javne institucije ili javna preduzeća, direktna ili indirektna kupovina podrške birača korištenjem javnih sredstava i resursa itd.
Prisvajanje ili korištenje javnih resursa, uključujući, ali ne ograničavajući se na finansijske fondove, infrastrukturu, opremu ili osoblje, radi promocije ili podrške političkih subjekata ili kandidata, bez obzira na to da li se to radi direktno ili indirektno, uz posebno naglašavanje zabrane korištenja tih resursa za kupovinu podrške birača ili uticaj na ishod izbornog procesa.
