BiH

Pivić odgovorio na ‘nebulozne’ navode Nikšića i upitao ga – zašto se entitet Rs u Reformskoj agendi naziva državom?

Nezir Pivić, premijer ZDK, jednog od četiri kantona koji su dali uslovno pozitivno mišljenje na Reformsku agendu, odgovorio je danas na “nebulozne navode” koje je federalni premijer i liderSDP-a BiH Nermin Nikšić iznio u saopštenju za javnost.

Nezir Pivić, premijer ZDK, jednog od četiri kantona koji su dali uslovno pozitivno mišljenje na Reformsku agendu, odgovorio je danas na “nebulozne navode” koje je federalni premijer i liderSDP-a BiH Nermin Nikšić iznio u saopštenju za javnost.

“Nikšiću je trebalo ravno dva dana da se javno oglasi i pritom populistički ustvrdi da su ‘građani Bosne i Hercegovine još jednom žrtve neznanja, nepismenosti, diletantizma i potpunog degradiranja države od strane SDA’, iako sam siguran da o dokumentu znamo mnogo više od njega.

Prvo, u nacrtu Plana reformi su dvije tabele dostavljenih projekata. Prva tabela broj 145. ‘Nacrt indikativne liste prioritetnih investicionih projekata za podršku kroz Reformsku agendu’ i druga broj 146. ‘Nacrt liste investicionih projekata koji zahtijevaju dodatne konsultacije za uključenje u tabelu 1’.

Podsjećam Nikšića da mi nijednog trenutka nismo problematizirali prvu tabelu jer su to ‘zreli’, relevantni i potvrđeni projekti. Tu se nalaze projekti iz sektora transporta vrijedni 2,3 milijarde eura, sektora energije vrijedni 1,1 milijardu eura i sektora digitalizacije vrijedni 3,135 milijardi eura. Dakle ukupno 6,535 milijarde eura.

Plan rasta je vrijedan jednu milijardu eura, pa je jasno da se svi ovi projekti i neće finansirati iz ovog instrumenta.

Mi smo ukazivali na drugu tabelu broj 146., u kojoj ni u jednom trenutku nismo problematizirali sektor transporta jer su tamo projekti koridor Počitelj-Stolac, Tunel Komar, Lašva-Nević Polje, Sarajevski aerodrom, ali i Mostarski aerodrom te Grude, Istočno Sarajevo, TEN-T mreža za Rs, itd.

U fazi usaglašavanja Plana reformi ukazivali smo na preostala tri sektora u toj tabeli 146.: energija, digitalizacija i ljudski kapital. Kako je moguće da od oko 700 miliona eura u ova tri sektora, niti jedan nije predviđen za kantone sa bošnjačkom većinom?

Sporni projekti, po nama, su u dva sektora: digitalizacija i infrastruktura za ljudski kapital, vrijedni 20,6 miliona KM.

Vrijednost pojedinih projekata uopće nije navedena (Uvođenje sistema za hlađenje i zagrijavanje u srednjim školama u HNK, Jedinstveni informacioni sistem za visoko obrazovanje Rs i Unapređenje širokopojasnog interneta u Rs).

Tu su i projekti ‘Obezbjeđenje minibuseva za osnovne škole u entitetu Rs’ (1,5 mil eura), ‘Opremanje osnovnih i srednjih škola sa ICT opremom i implementacija wireless interneta u svim školama u entitetu Rs’ (7,6 mil eura), ‘Izgradnja škole Paprikovac u Banjaluci’ (2,5 mil eura), ‘Digitalizacija radio-komunikacijskog sistema za MUP Rs’ (2,8 mil eura), ‘Kreiranje jedinstvenog GSB’ (government data bus) Rs (2 mil eura), ‘Dizajn i implementacija Državnog eVlada portala Republike srpske’ (1 mil eura), ‘Državni open data portal Republike srpske’ (0,2 mil eura), ‘Razvoj platforme za kvalificiranu elektroničku isporuku (e-box) Republika srpska’ (0,5 mil eura) te ‘Priprema registra građana Republike srpske’ (2,5 mil eura).

Uz ovo treba dodati 636,2 miliona eura za projekte u sektoru energije – svi za Rs i Elektroprivredu HZ HB.

Na prvi pogled, bez detaljne analize, vidi se da je 700 miliona eura planirano za Republiku srpsku i kantone s hrvatskom većinom u sektorima energija, digitalizacija i ljudski kapital.

Neka Nermin Nikšić odgovori kako je moguće da se u ovim projektima entitet Republika srpska naziva državom: ‘Dizajn i implementacija Državnog eVlada portala Republike srpske’ i ‘Državni open data portal Republike srpske’, a istovremeno Rs traži i on pristaje na brisanje pojma državni uz BiH?

Neistina je da, kako Nikšić kaže, ‘SDA upućuje zamjerku jer se kantoni nisu konsultovali u evaluiranju i delegiranju projekata, nego samo država i državne institucije’.

Mi upućujemo zamjerku jer samo naši kantoni nisu ni za šta konsultovani, pa ni za ove projekte, a ostali očigledno jesu.

Ako su, kako Nikšić tvrdi ‘državne institucije i ministarstva predlagali i realizovali pripremu i delegiranje projekata, čim je praktično država jedini ‘stakeholder’, odnosno strana i faktor u definisanju prioriteta’, zašto ta državna ministarstva na čijem čelu su njegovi koalicioni partneri, nisu konsultovali i predlagali projekte i iz kantona sa bošnjačkom većinom?

Ništa nije ‘rađeno uvažavajući potrebe različitih zajednica i sredina’, kako Nikšić tvrdi, već je smišljeno da svih 700 miliona eura iz ova tri sektora odu u kantone s hrvatskom većinom i Rs.

Neka Nikšić odgovori da li je prioritet da sve osnovne i srednje škole u Rs budu opremljene sa ICT opremom i da njihova djeca dobiju wireless internet u svim školama te da se u HNK uvede sistem za hlađenje i zagrijavanje u srednjim školama, dok u našim školama djeca nemaju osnovna školska pomagala, o ICT opremi mogu da sanjaju a griju se na peći i ugalj?

Neka Nikšić odgovori da li je prioritet digitalizacija radio-komunikacijskog sistema za MUP Rs, a ako jeste zašto ne i za MUP-ove u FBiH?

Uostalom, neka Nikšić sabere koliko stanovnika Federacije BiH živi u četiri kantona koja su dala uslovno pozitivno mišljenje na Reformsku agendu. Naših 1.358.042 stanovnika također trebaju kvalitetnije uslove za život.

Raduje nas da je nakon nekoliko dana Nikšić shvatio i priznao da nadležni Radni tim za Plan rasta nije dio mehanizma koordinacije. Trebalo bi da o tome obavijesti i svoje koalicione partnere koji ovih dana demonstriraju potpuno neznanje o ovoj temi.

SDA nije ništa blokirala. Da se više uključivao u suštinu, a ne u bezuslovno davanje saglasnosti HDZ-u i SNSD-u, znao bi da mi nijednog trenutka nismo osporavali projekte iz prve tabele vrijedne preko 6,5 milijardi eura.

Tražili smo da se u drugu tabelu broj 146., gdjegod se navode projekti iz obrazovanja, energije i digitalizacije, uključe i kantoni s bošnjačkom većinom ali nam to nije dozvoljeno već smo dobili obrazloženje koje je i Nikšić naveo, da to nisu ‘zreli’ projekti, da će se o njima tek razgovarati.

Ako nisu ‘zreli’, onda i ne treba da se tu nalaze. Jasno je da nisu usaglašeni i mi smo onda tražili da se ta tabela briše iz dokumenta dok se i on ne usaglasi kako bi se osigurao ravnomjeran razvoj i prava svih. Međutim i taj zahtjev je odbijen.

Zar je trebalo da mi damo saglasnost da svih 700 miliona eura planiranih u ova tri sektora odu u Rs i kantone s hrvatskom većinom bez ikakvih konsultacija i bez uvažavanja naših dopuna?

Ako je to zaista nebitna tabela, zašto je problem da se u ovom Nacrtu izbriše i da se fokusiramo na prvu koju niko ne spori.

U tekstu Nacrta Reformske agende nije čak ni evidentirano da smo ovu tabelu problematizirali, nema čak ni našeg komentara koji je jasno iznesen.

Nama je dato 90 minuta da se izjasnimo na 160 stranica teksta, dakle da provjerimo skoro dvije stranice u minuti. U atmosferi nepovjerenja gdje je proces usaglašavanja dokumenta bio vođen netransparentno, pristrasno i metodološki krajnje upitno, svaka riječ je važna.

I tražimo od Ćudić da preciznije čita naše stavove, jer mi nismo osporavali metodologiju Evropske komisije, nego smo rekli da je proces usaglašavanja dokumenta bio vođen netransparentno, pristrasno i metodološki krajnje upitno.

Dakle, proces usaglašavanja nije bio po metodologiji Evropske komisije. A zna se ko ga je vodio, zna se ko je predsjedateljica Radnog tima za izradu Reformske agende i po čijem diktatu su Nikšić i ostali iz Trojke postupali.

Bilo bi korisno tražiti snimak sastanka u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama da se čuje sa kakvim omalovažavanjima su svi naši zahtjevi dočekani”, poručio je Pivić u objavi na svom Facebook profilu.

Na vrh