Komentari

Pitam se, pitam se … a, šta ako Christian Schmidt podnese ostavku?

Visoki predstavnik Christian Schmidt pod baražnom je paljbom već duže vrijeme.

To što ga se “udara” u Bosni i Hercegovini nekako (mada sve teže) podnosi.

Ali, prošlosedmično ismijavanje, ali i optuživanje u programu ZDF-a satiričnog karaktera palo mu je mnogo teže nego li se može pretpostaviti.

Nakon što je Jan Bohermann, vrlo popularni voditelj ZDF-ovog Magazina Royale posvetio skoro 30 minuta ismijavajući visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, uslijedila je lavina reakcija.

 

 

Angažirani su i “stari prijatelji”, a neki su se i sami uključili.

Pokrenuta je kampanja diskreditacije i Bohermanna i njegove ekipe, nisko (da ne budemo grubi koristeći neke druge riječi, mada bi imali osnova) je prebirana i “krvna slika” nekih koji su navodno učestvovali u pripremi šoua…

“Operacija” kojoj smo svjedočili nekih barem pet dana, nije dala željeni efekat. Naprotiv!

Kredibilitet Schmidta u Njemačkoj teško je poljuljan.

I to je bila kap u već poprilično punoj čaši.

Politicki.ba je iz dva nezavisna izvora dobio informacije da se u međunarodnoj zajednici pribojavaju da bi on mogao podnijeti ostavku.

ZDF-ova satirična emisija tek je vrh “brijega gorčine” koji postoji.

Ona se već duže vrijeme taložila.

Incident od augusta ove godine kada je Schmidt “eksplodirao” u Goraždu, nakon novinarskog pitanja, pokazao je da visoki predstavnik ima “tanak fitilj”.

Potom je došlo saslušanje u Evropskom parlamentu koje je neslavno završilo.

 

 

Prije, a pogotovo poslije, Schmidt je primao stalne udarce u BiH.

Najviše su ga iritirala (i iritiraju!) prozivanja iz nekih od stranaka koje čine većinu na državnom nivou.

Oni ga optužuju da je izmjenama Izbornog zakona 2. oktobra prošle godine, odmah nakon zatvaranja birališta, kada je posegnuo za Bonskim ovlastima, “zakomplicirao situaciju”. Sada od njega traže da “raspetlja šta je zapetljao”.

No, i on, a pogotovo neki od onih koji ga prozivaju, znaju da su izmjene Izbornog zakona 2. oktobra 2022. godine, kao i Ustava entiteta F BiH rađene u više ili manje tijesnoj koordinaciji tih stranaka (Trojke) i visokog predstavnika.

Uostalom, Schmidt se nije libio da u jednom momentu javno pohvali i zahvali se strankama koje su mu dostavile prijedloge i pomagale i pomogle da se definira “rješenje” kojim je danas entitet F BiH pred novom političkom blokadom.

Istina, iz tog tabora su se potrudili i da kažu “svima koji trebaju znati” da je “glazuru na promjene od 2. oktobra, definirao HDZ BiH i Dragan Čović (zajedno sa Shmidtom)”. Tvrdili su, na primjer, da nisu znali za povećanje broja delegata Doma naroda entiteta F BiH i da su brojke iskoordinirali Čović i Schmidt.

 

 

U to je teško povjerovati.

Tek, prema tvrdnjama sagovornika http://Politicki.ba, situacija sa i u vezi s visokim predstavnikom je rastuće nejasna. I isto tako rastuće neizvjesna.

Samim tim raste strah i od moguće ishitrene, kako ističu, reakcije visokog predstavnika.

Jedna od tih reakcija je i – ostavka!

Nemoguće je procijeniti koliko je strah realan.

No, nakon iskustva iz Goražda, ništa nije nemoguće.

Schmidt je u BiH – a to si isticali i tokom satirične emisije ZDF-a – došao s uvjerenjem da je spasilac!

Njegova mesijanska uloga trebala je ne samo stabilizirati BiH, već mu i osigurat da sa uspješnim rezultatom na kraju mandata stupi na veliku scenu politike Njemačke.

 

 

ZDF-ova satira taj je plan značajno devastirala.

S poljuljanim kredibilitetom u Njemačkoj, te prevrtljivim “saveznicima” u BiH, među političarima koji računaju na njega na putu prema vlasti, ali mu kritizerskim izjavama zabijaju klipove, Schmidt vidi s kim ima posla.

Zašto bi se trošio na nezahvalnicima?

No, svjestan je i da bi neki ishitreni potez prema izlasku iz OHR-a bio višestruko opasan.

Kako bi se izabrao novi visoki prestavnik?

 

 

Sa ovakvom Rusijom u Vijeću sigurnosti – to bi bio kompliciran eksperiment s neizvjesnim ishodom.

Gašenje OHR-a moglo bi otvoriti put Miloradu Dodiku za proglašenje otcjepljenja.I Rusija bi ga u tome podržala.

To što Dodik sve opasnije ljulja brod nove vlasti, samo dodatno podiže nervozu unutar međunarodne zajednice.

Naravno, on to radi i iz svojih interesa.

Ali, kombinacija u kojoj Schmidt odlazi, a Dodik razvaljuje tek uspostavljenu vlast u BiH dovela bi do dramatične komplikacije situacije.

Stranci, doduše, mogu – ako hoće – reagirati na takve aktivnosti i bez Schmidta. No, OHR je i napravljen kako bi se čuvao Dejtonom uspostavljeni poredak i reagiralo na njegove pokušaje rušenja.

I samo Schmidt u svojim rukama, kao visoki predstavnik, ima Bonske ovlasti.

Kredibilitet OHR-a već dugo je upitan.

Za to su podjednako krivi stranci i domaći.

Stranci nisu krili da “ne gotive” Valentina Inzka. Prečesto su ga puštali da se sam bori ili trpi naročito Dodikove uvrede. Time su rušili i vlastiti kredibilitet. To je bio dovoljan signal i drugima da ga napadaju jače.

Sada su zapadne ambasade i misije u određenoj (rastućoj) panici.

(Demonstrativna) ostavka i odlazak njemačkog političara bio bi više nego neugodan razvoj situacije…

 

 

Piše: Sead Numanović/politicki.ba

Na vrh