Sudeći po propagandi koju plasiraju mediji pod kontrolom Dragana Čovića, u HDZ-u vlada panika zbog onog što im je možda znano ili zbog onog što sumnjaju da će se zbiti.
Hrvatski medijski servis je plasirao informaciju da će delegat SDA u Klubu Bošnjaka Parlamenta FBiH preći u redove ‘osmorke’ i da će potom potpredsjednik FBiH Refik Lendo biti smijenjen.
Promjena paradigme
Vrlo je jednostavno bilo razotkriti lažne navode tog teksta, jer predsjednika i potpredsjednike FBiH smjenjuje Ustavni sud FBiH. I za tu smjenu potrebna je dvotrećinska većina u oba parlamentarna doma Federacije, što snage koje uz HDZ žure formirati Vladu FBiH nemaju.
Drugo Čovićevo glasilo Bild.ba objavio je prije nekoliko dana, kao ekskluzivnu informaciju, da će visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuti odluku po kojoj će za formiranje Vlade biti dovoljna saglasnost predsjednice FBiH Lidije Bradara i u ovom slučaju potpredsjednika Igora Stojanovića.
Prema toj informaciji Lendo će imati mogućnost da uloži veto na tu saglasnost, ali će mu za to biti potrebna dvotrećinska podrška kluba koji ga je izabrao, odnosno Kluba Bošnjaka u Domu naroda.
Ukoliko se i obistini informacija Bilda, takva odluka Schmidta neće deblokirati proces formiranja vlasti. Iako Bild navodi da SDA ima 12 i da bi ih podržao jedan delegat Demokratske fronte, zaboravljaju promjenu paradigme koja se dešava od momenta kada su u javnost procurile opcije koje bi Schmidt mogao nametnuti kao jednokratno rješenje.
Iako je načelno većina stranaka ‘osmorke’ kazala da neće podržati jednokratnu mjeru, najkonkretniji iz tog bloka su Narodni evropski savez i Stranka za Bosnu i Hercegovinu. Te dvije stranke inicirale su zaključkom Predstavničkog doma FBiH sjednicu Ustavne komisije kako bi se pronašli modeli izmjena Ustava FBiH, a koji bi omogućili deblokiranje procesa formiranja vlasti. Takav ishod situacije apsolutno ne odgovara HDZ-u, jer oni će po svaku cijenu pokušati spriječiti dugoročna rješenja, znajući da u narednim izbornim ciklusima mogu završiti u opoziciji.
Predsjednik Ustavne komisije je Mladen Bošković iz HDZ-a i zato nije ni pomislio sazvati sjednicu, ali je zanimljivo da na tome nije insistirala ni sarajevska trojka (NiP, SDP, NS), iako se načelno protive Schmidtovom nametanju. NES i SBiH su potom uputili urgenciju rukovodstvu Predstavničkog doma FBiH, ali i zakazali sastanak za 19. april, pozvavši sve ključne parlamentarne aktere.
Neovisno od ishoda tog sastanka, ono što su iz NES-a i SBiH proteklih dana poručili je zapravo ključno.
“Nećemo podržati kratkoročna rješenja, po cijenu da ne budemo dio vlasti”, kazao je zastupnik SBiH Haris Silajdžić. Ista je poruka i iz NES-a.
Novi politički blokovi
Ostanu li dosljedni tim porukama, u slučaju Schmidtovog nametanja, delegati te dvije stranke imat će ulogu osigurača koji će deaktivirati ista. Stranka demokratske akcije i Demokratska fronta davno su rekli šta misle o tome i neupitna je njihova podrška Lendinom vetu. NES i SBiH imaju tri delegata i uz 13 (SDA i DF), to će biti potrebnih 16 za dvotrećinsku podršku vetu potpredsjednika FBiH iz reda bošnjačkog naroda.
Ukoliko se obistini najava Bilda, a teško je vjerovati da hoće, takva Schmidtova odluka donijela bi dublje podjele u FBiH, jer bi se faktički stvorili novi politički blokovi, koji se nisu mogli naći na programskom, ali su se morali skupiti na pitanju odbrane države i jednog naroda. A eventualna Schmidtova odluka definitivno je udar na taj narod i indirektno na Bosnu i Hercegovinu.
Ono što su planeri novog Schmidtovog udara na ustavno – pravni poredak u jednom entitetu namjeravali zapravo im se obilo o glavu. Njihovo antibošnjačko očito je probudilo svijest i učvrstilo spremnost političkih opcija da se udruže u odbrani.
Čak su i određene strukture unutar Naroda i pravde javno digle svoj glas protiv takvog djelovanja i pokazale spremnost na otpor, a predsjednik SDP-a Nermin Nikšić najbolje zna šta su mu pojedini članovi stranke rekli u pogledu njegovog djelovanja.
Probuđena svijest možda je nedovoljna da se krene naprijed, ali je ključ da se Bošnjaci ne uguraju u getoizirani prostor.
Ono što pak čudi u svemu jeste izostanak reakcije Ambasade SAD na informaciju Bilda, jer su se oni u svojoj ekskluzivi pozvali na anonimne izvore iz te ambasade. A šutnja je uvijek bila znak odobravanja.
Ta američka šutnja, ali i otvorena spremnost Velike Britanije da bjanko podrži uvođenje aparthejda u Federaciji BiH, mora biti dodatni motiv svim strankama koje su ustale protiv Schmidtovog oktroisanja.
Nakon što odbiju Schmidtov američko – britanski napad, morali bi razmisliti o opciji udruživanja u blok koji će formirati vlast po volji naroda, po pravu i pravilima. Vlast koju je birao narod i koja odgovara narodu, a ne OHR-u.
Razlike političkih viđenja i neka ranija sporenja moraju biti ili prevaziđena ili privremeno suspendovana, jer Bosna i Hercegovina je prevelik ulog za svaki poker sujeta.
