Nacrt mjera koje planira nametnuti Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu odnose se na izmjene Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a na izmjenu Izbornog zakona Bosne i Hercegovine samo u dijelu koji se odnosi na izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i na integritet izbornog procesa.
Namjera Visokog predstavnika je da Federaciju Bosne i Hercegovine učini funkcionalnijom i da spriječi buduće blokade implementacije izbornih rezultata kao i donošenje zakona iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine. Iz nacrta odluke koju namjerava donijeti Visoki predstavnik, kako su prenijeli mediji (N1), možemo zaključiti da se ovom odlukom vraćamo na ustavna rešenja, doduše malo modifikovana, koja smo imali u osnovnom tekstu Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, koja se odnosi na izbor predsjednika i potpredsednika Federacije Bosne i Hercegovine.
Postojeća ustavna rješenja nisu omogućavala bilo kakvu blokadu izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije od bilo kojeg kluba u Domu naroda, ali ta ustavna rješenja u praksi nisu korištena. Na osnovu objavljenog nacrta odluke možemo zaključiti da se radi o pokušaju određenih unapređenja u funkcionisanju federalnih vlasti, ali i da odluka sadrži i nedostatke koje bi bilo potrebno ispraviti.
Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno njegovim izmjenama koje se pripremaju, bilo bi potrebno precizirati da se svi zakoni prvo razmatraju i usvajaju u Predstavničkom domu, zatim u Domu naroda, te da se zakoni usvojeni u Predstavničkom domu smatraju usvojenim ukoliko u Domu naroda ne budu usvojeni u ustavom utvrđenom roku. Ovo pitanje je potrebno urediti na gore opisani način zbog toga što se nacrtom odluke Visokog predstavnika dalje ne propisuje šta se dešava sa zakonima koji u domovima ne budu usvojeni u propisanim rokovima i koja je daljnja procedura.
Za cjelokupnu političku javnost u Bosni i Hercegovini, a kako prenose mediji, najspornije su odredbe iz odluke Visokog predstavnika koje se odnose na izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Radi se o odredbi kojom je propisano da kantoni gdje jedan konstitutivni narod čini preko 3% ukupne populacije tog konstitutivnog naroda u cijeloj Federaciji Bosne i Hercegovine bira delegate tog konstitutivnog naroda u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
Ovoj odredbi se prigovara da uskraćuje pravo pripadnicima konstitutivnih naroda da budu birani u Dom naroda iz onih kantona gdje čini manje od 3% ukupnog stanovništva tog konstitutivnog naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine. Međutim, sljedećom odredbom propisano je da će jedan delegat predstavljati te narode iz kantona koji su obuhvaćeni pragom od 3% bez obzira da li se radi o jednom ili više kantona. Najbolje rješenje za izbor delegata u Dom naroda, ipak bi bilo da svi kantonalni zastupnici iz reda jednog konstitutivnog naroda i iz reda Ostalih, a iz svih kantona, biraju delegate u Dom naroda.Tako bi se svima omogućilo pravo da budu birani u Dom naroda, ali ostavljena volja kantonalnim zastupnicima iz reda konstitutivnih naroda da delegate biraju iz bilo kojeg kantona.
Najveća zamjerka predloženim rješenjima iz nacrta odluke je to što se za izračun koriste podaci posljednjeg popisa stanovništva čime se praktično legalizuje etničko čišćenje stanovništva, mada Aneks VII Dejtonskog mirovnog sporazuma još nije proveden.
Osim toga, Visoki predstavnik bi trebao uložiti maksimalne napore da se implementiraju sve presude Evropskog suda za ljudska prava i da se svim građanima Bosne i Hercegovine osigura jednak pristup javnim funkcijama, odnosno da biraju i da budu birani u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Također je potrebno otkloniti mogućnost blokada donošenja zakona i drugih odluka u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i vrlo jasno definirati listu pitanja nacionalnog interesa o kojim se odlučuje u Domu naroda, kako Parlamenta Federacije tako i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
I na kraju, kada je Visoki predstavnik, gospodin Schmidt, odlučio mijenjati Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, zašto istovremeno ne mijenja i Ustav Republike Srpske i tim izmjenama ne uvede ista rješenja, kao u Federaciji BiH, kojima se propisuju nadležnosti Vijeća naroda i potpredsjednika Republike Srpske. Zar tri naroda i ostali građani nisu ravnopravni na prostoru cijele Bosne i Hercegovine. Blokade treba otklanjati, ali i jednaka prava svim građanima u cijeloj Bosni i Hercegovini osigurati.
Zato gospodin Schmidt prije donošenja konačne odluke, sva ova pitanja treba razmotriti i donijeti odluku koja je u interesu svih građana Bosne i Hercegovine iz oba entiteta, a ne samo u interesu jedne političke partije i jednog entiteta prenosi Patria
