Mjesto Priluk situirano je na krajnjem zapadu gradskog područja Živinica. Na sjevernoj strani naslanja se na obale Modračkog jezera (nekadašnje Sprečko polje), a sa južne strane nalazi se brdski masiv i šuma Dubrava.
Pojam Dubrava je stari slavenski naziv za prostore obrasle bogatom šumom. I zaista, kao dječak, sjećam se šume Dubrave, gorostasnih stabala, neponovljivo čiste rijeke, koja je zbog ljepote i toka kroz klisure, dobila i jedinstveno ime- Lijepa voda.U jednom dijelu, nekadašnje prilučke Dubrave, okružena kanjonima i klisurama, bila je lokacija koja je mogla imati sve elemente prašume, a u narodu se ta lokacija nazivala Mračnjak. Dakako, vrijeme je učinilo svoje, te ove slike ostaju samo u sjećanjima… Međutim, vratimo se temi iz naslova. Koliko je u nauci do sada poznato, prvi imenom poznati stanovnici Bosne nazivali su se Iliri. Zapravo, radilo se o nekoliko ilirskih plemena koja su naseljavala prostore današnje Bosne i Hercegovine, ali i šire. Arheološki nalazi potvrđuju da su Iliri imali bogatu kulturu, ali ono po čemu su, uglavnom, ostali prepoznatljivi u historiji, jeste njihov ratnički duh i višestoljetno odolijevanje rimskim osvajačima.
Poznat je u nauci čuveni Batonov ustanak ali i misteriozne priče i legende o kraljici Teuti. Upravo Iliri, pred neprijateljskim nadiranjima, gradili su utvrde i gradove, na uzvišenjima i teško osvojivim lokacijama. Tako u Bosni, nalazimo brojne lokacije i toponime koji se nazivaju gradine. Južno od Priluka i šume Dubrave, nalazi se Tulov Grad- gradina u mjestu Tulovići. Godine 1975. vršena su arheološka ispitivanja i lokacija je identifikovana kao Gradina. Tom prilikom pronađeni su i vrijedni arheološki nalazi. Međutim, sjeverno od Tulov Grada u Tulovićima, u šumi Dabravi, u mjestu Priluk, nalazi se brdo/uzvišenje koje se naziva GRAČUN. (Na toponim Gračun prvi mi je ukazao, tokom studija, moj profesor Rusmir Djedović prije više od tri decenije. Sjećam se da je na svoj sto postavio kartu krupne razmjere i upitao me za ime i odakle sam? Zatim je moje mjesto pronašao na karti i počeo govoriti…
Hvala dragom profesoru što nas je učio i davao sve od sebe, na teškom putu podučavanja i sticanja znanja…). Gračun je s tri strane okružen kanjonima, liticama i rječicom. Uvidom i radom na terenu, identifikovao sam teren koji nesumnjivo upućuje na rad i djelatnost čovjeka. U podnožju, u neprohodnim i vrletnim kanjonima koji okružuju Gračun, znalo se pronaći kamenje koje je oblikovao čovjek i koje je, sasvim je za pretpostaviti, gurnuto u kanjon s vrha Gračuna, rekao bih Utvrde/Grada koji se tu i nalazio. Toponim Gračun nedvojbeno upućuje na to.
Takođe, posebnu pažnju mi je plijenio prilazni plato koji je, unatoč prohujalim stoljećima i milenijumima, još uvijek uočljiv. Također, u brdskom sistemu Dubrave, nalazimo i brdo koje nosi naslov Sunčevo brdo, a na susjednom brdu, u blizini Gračuna, nalazi se i dokumentovano Dovište o kojem sam ranije pisao.Tu pridodajemo i ranije spomenutu gradinu u Tulovićima, što sve zajedno potvrđuje kontinuitet života na ovom prostoru, koji se mjeri hiljadama godina. Sa Gračuna, prema urbanom dijelu Priluka, vodi strma staza, jedva prohodna i naziva se Vlaka. Upravo preko ove lokacije, Vlake dakle, vučen je kamen sa Tulov Grada, kroz blatnjave puteve Sprečkog polja, prema Tuzli. Taj kamen je poslužio za izgradnju tuzlanske tvrđave 1750-tih godina. Možemo pretpostaviti da je i kamen sa utvrde Gračun imao isti put i završio na isti način.
O kakvom se naporu radilo, govori i činjenica da su teški radovi na dovozu kamena za izgradnju tuzlanske tvrđave, bili i uzrokom velikih buna koje su potresle Tuzlu i okolinu i koje su trajale cijelu deceniju. U tim pobunama, na stranu naroda, stao je tuzlanski kapetan Derviš hadži Hasan beg Osmanpašić, vakif džamije u Priluku. Bilo kako bilo, na kraju mogu samo konstatovati, da je na Gračunu postojala utvrda iz daleke prošlosti sa koje se vršila kontrola plodnog i plodonosnog Sprečkog polja, te tadašnjih puteva.
Nadam se da će se u budućnosti raditi na arheološkim istraživanjima, koja će nam dati jasniju sliku o tome. Dodajmo na kraju, da se zapadno od Gračuna na lokalitetu Orahovice i Vijenca, takođe nalazi brdo pod imenom Gradina. Sve, zapravo, upućuje na činjenicu da se radilo o planski osmišljenom sistemu utvrda…/Dr. sc. Suadin Strašević/
