Pred Bosnom i Hercegovinom je zasigurno buran period. Najavio je to Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, čija omiljena tema dolazi na dnevni red, jer čim se spomene Izborni zakon u BiH, alarmi se pale. Posebno oni opozicioni, koji će s velikom pažnjom morati ispratiti sve pregovore, a u konačnici i dogovore vladajućih.
Čović nije daleko odmakao od zahtjeva, a nakon što mu se Christian Schmidt pomogao oko Domova naroda, na red je došao i izbor članova Predsjedništva BiH.
„Prijedlog imamo i prije malo više od godinu dana usvojili smo na Domu naroda jedan prijedlog izmjena Izbornog zakona i on nije prošao na Zastupničkom domu. Sad ćemo ga morati malo korigirati jer jedan dio onog što smo mi predlagali na neki način je napravio visoki predstavnik na sam dan izbora. Držat ćemo se legitimnog predstavljanja. To je za mene osnova izmjena Izbornog zakona i to je osnova na kojoj može počivati čitav izborni proces u BiH da bi ga smatrali legitimnim. Ako je nešto zloupotrebljeno to je hrvatski član Predsjedništva kada se bira glasovima Bošnjaka – kazao je Čović.
Dakle, smjernice onoga što želi Čović valja tražiti u okvirima već usvojenog zakona pred Domom naroda PSBiH, a koji nikada nije stigao na Predstavnički dom PSBiH.
A, suština ovog zakona jeste da se njime osigura da isključivo Hrvati u Bosni i Hercegovini biraju člana Predsjedništva.
No, nejasno je kako to Čović planira uraditi bez izmjena Ustava BiH, jer prije ‘legitimnog’ valja riješiti pitanje presuda Suda iz Strazbura, a za šta je neminovno potrebno mijenjati Ustav BiH.
Sifet Kukuruz, pravni stručnjak kategoričan je da se bez izmjene Ustava BiH ne mogu riješiti ova pitanja.
„Očito je da nešto pokušavaju, što ni narod rekao okruglo pa na ćoše. A, kada je riječ o Izbornom zakonu i onome što Čović govori, a uvažavajući sve presude Suda iz Strazbura neminovno je prvo riješiti pitanje izmjena Ustava BiH“, kaže Kukuruz.
No, Čović to vidi drugačije.
„Ići ćemo s rješenjima koja možemo napraviti, a da ne diramo Ustav BiH, osiguravajući da nitko ne bude prevaren“, kaže Čović.
Na ovaj način Čović šalje poruku ‘trojci’ (SDP, NiP, NS) kako upravo od njih očekuje ruke za izmjene i dopune Izbornog zakona BiH. Ne treba imati dilemu da će krenuti s ucjenama, jer prečesto spominje Schmidta kada govori o Izbornom zakonu BiH. Čak je priznao da je dio rješenja stigao iz OHR-a. Poznato je da Schmidt ne može intervenisati u Ustav BiH, ali sigurno neće propustiti priliku da pomogne Čoviću i HDZ-u BiH. Jer, to je već jednom učinio suspendovanjem Ustava FBiH.
HDZ, usvojenim zakonom u Domu naroda predlaže da se članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz FBiH biraju tako što bi se formirale dvije liste. Pobjednik iz reda bošnjačkog naroda bi bio kandidat koji bi osvojio najviše glasova iz reda bošnjačkog naroda.
Pobjednik iz reda hrvatskog naroda bi bio onaj koji bi imao najviše glasova, uz uslov da taj kandidat ima najviše glasova u tri od pet kantona i to: Posavskog, Zapadnohercegovačkog, Hercegovačko-neretvanskog, Kantona 10 i Srednjobosanskog.
“Članove Predsjedništva, koji se neposredno biraju s teritorija FBiH – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata – biraju birači upisani u centralni birački popis za glasanje u FBiH. Birač upisan u centralni birački popis za glasanje u FBiH može glasati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba. Svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjačkih kandidata. Izabran je bošnjački kandidat koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u FBiH. Svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata sa koje je izabran kandidat ako:
– Dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH uz uslov da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u FBiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov;
– Ako hrvatski kandidat nije izabran sukladno odredbama stava 3. tačka a) ovog člana, onda je izabran hrvatski kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH uz uslov da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje dva od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u FBiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov;
– Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran sukladno odredbama stava 3. tačka a) i b) ovog člana, onda je izabran hrvatski kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH uz uslov da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova medu hrvatskim kandidatima u najmanje jednom od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u FBiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov.
No, i za ovakvo što trebalo bi konsultovati Ustav BiH, jer u Ustavu stoji da se članovi Predsjedništva BiH (Bošnjak i Hrvat) biraju neposredno sa teritorije Federacije (svaki glasač ima pravo da glasa za jednog kandidata). Čak je ovdje primjetna i asimetrija koja se ogleda u činjenici da nije važno ko glasa za bošnjačkog kandidata, ali za hrvatskog su važniji glasovi iz pet kantona.
HDZ-ov prijedlog je direktno suprotstavljen Ustavu s obzirom da uvodi sistem preferencije za određene kantone po etničkoj liniji.
To je ranije u slučaju izbora Doma naroda htio učiniti Christian Schmidt, ali zbog burnih reakcija u javnosti je uradio drugačiju intervenciju kojom je pogodavao HDZ-u BiH za izbor u Dom naroda, ali je odustao od uvođenja procenata.
U suštini prijedlog HDZ-a je uvođenje trećeg entiteta na mala vrata, jer bi skup hrvatskih kantona odlučivao o izboru jednog člana Predsjedništva BiH, a ne građani Federacije kako to propisuje Ustav BiH.
Patria
