Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nakon što su mediji objavili neka od rješenja koja su trebala biti nametnuta Bonskim ovlastima, a tiču se izmjena Ustava FBiH i izbornog zakona BiH šutio je skoro 10 dana.
Nikakve reakcije ili vijesti iz OHR-a nisu dolazile, a onda je, nakon trodnevnih protesta građana ispred zgrade OHR-a i sastanka sa političkim predstavnicima i nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona i uslijedila je medijska ofanziva. Schmidt je u svega dva dana dao intervju za nekoliko bh. medija.
Interesantno, skoro u svakom je pomenuo predsjednika FBiH Marinka Čavaru.
„Što se tiče garancija da će do dogovora političara doći – on je spomenuo činjenicu da nisu imenovane sudije u Ustavni sud. Podsjetimo, taj proces je blokirao predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara, koji je i na američkoj Crnoj listi.
“Ne mogu da se žalimo na HDZ, ali to je tačno. Je li riječ o finansiranju izbora, je li to bilo taktiziranje ministra Vjekoslava Bevanda ili je to pitanje koje sam ja otvorio – šta je sa sudijama, postoje ljudi i njih treba i nazvati kad je riječ o ovim temama, a ja ću to i raditi. Predsjednik Federacije će dobiti još jednu šansu da uradi svoj posao, a onda će dobiti dopis od mene – neka se pripremi za takvo nešto“, poručio je Schmidt na FTV-u.
Samo dan nakon toga u intervjuu za DW kazao je:
„To nije jedna stranka, ali predsjednik je iz HDZ-a (Marinko Čavara – op. red.). Međutim, sada uopće ne želim stavljati (tu) stranku na stub srama. Tu obavezu ispunjavate i ne koristite je kao alat za blokiranje u korist bilo koga ili bilo čega.
Jer dajem još jednu, posljednju šansu da izvršna i zakonodavna vlast to odluči. To zapravo tu pripada, tome nije mjesto na mom stolu. Ja sam, da tako kažem, samo onaj koji pomaže u nuždi.
Za nekoliko sedmice ćemo se sastati sa predstavnicima stranaka. A onda ću vidjeti ima li pomaka“, istakao je Schmidt.
Zašto je važno istaknuti baš ove dijelove Schmidtovih razmišljanja. Vrag je u detaljima. Iz diplomatskih izvora saznajemo da je ovakvim nastupima Schmidt slao signale Čavari, ali i HDZ-u BiH. Zapravo, pojednostavljeno rečeno sumnja se da će potpis Čavare na imenovanje sudija Ustavnog suda FBiH (što se godinama blokira) Schmidtu poslužiti kao izgovor za nametanje Izbornog zakona BiH, i to opet na način da se pogoduje željama HDZ-a BiH.
To bi svakako bilo pogrešno, jer bi se pokazalo da su blokade, a koje HDZ vrši godinama, legitimno sredstvo u ostvarivanju političkih ciljeva, pa čak i onih koji dovode do trajne etničke podjele Bosne i Hercegovine i uvođenja diskriminacije.
No, Schmidt bi ovim činom ostalim probosanskim strankama ipak mogao prebaciti kako je HDZ kooperativan i spreman za saradnju!?
Da, pak, moguće postoji neka veza HNS-a i Schmidta valja iščitati i iz današnjih zaključaka ovog udruženja nakon što su imali sastanak.
Oni su istakli da HNS BiH ostaje otvoren za pregovore na načelima Političkog sporazuma iz Mostara od 17. juna 2020., uključujući ograničene izmjene Ustava Bosne i Hercegovine kako bi se implementirale sve presude Europskoga suda za ljudska prava i Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine u interesu konstitutivnih naroda, nacionalnih manjina i svih drugih građana na načelima konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja.
Ipak, ključnu rečenicu su smjestili na dno saopćenja u kojem napominju da ‘HNS BiH smatra kako je, u suradnji s nadležnim institucijama Republike Hrvatske, potrebno razmotriti i pitanja koja se odnose na pravne aspekte Daytonskoga i Washingtonskoga sporazuma koja su narušena neodgovornim djelovanjima vodećih bošnjačkih političkih aktera i ureda OHR-a u Sarajevu u protekla dva desetljeća’.
