Komentari

Piše: A. Čorbo-Zećo – Asimetrični model uvod u podjelu BiH: Konaković ZA, Komšić PROTIV, sramna šutnja SDP-a, čeka se stav Dodika!

Kako se bliži formiranje vlasti u Bosni i Hercegovini posebno na državnom nivou tako su i glasnije priče o izmjenama Izbornog zakona BiH, za koji je utvrđen i rok od šest mjeseci po želji Dragana Čovića, a što je ovjereno potpisima Sporazuma između ove stranke i osmorke, od koje je ostala šestorka na državnom nivou.

Te izmjene prema sporazumu trebaju se desiti najkasnije u roku šest mjeseci od uspostave vlasti na svim razinama, što uključuje provođenje ograničenih ustavnih reformi, usvajanje izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u skladu sa presudom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Evropskog suda za ljudska prava, te primjenu ostalih načela i elemenata predmetnog sporazuma.

Ostalo je nejasno kojim presudama Ustavnog suda BiH, jer je presuda Ljubić implementirana, ali je pretpostavka da je riječ o tzv. ‘legitimnosti’ i u Predsjedništvu BiH te se već jasno vidi da će se ići na indirektni izbor članova Predsjedništva, dakle da 42 zastupnika iz Predstavničkog doma PSBiH biraju ovaj organ vlasti.

No, Milorad Dodik neće pristati na ovaj model, pa postoji ozbiljan problem uvođenja nove asimetrije u Bosni i Hercegovini.

O tome se sinoć govorio i član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

Kada je riječ o asimetričnom modelu izbora članova Predsjedništva BiH, Komšić nije s tim saglasan.

„Sad mandat daje narod. Taj mandat mora biti jak. Ono što je nudio Aprilski paket je da je sva moć u Vijeću ministara BiH, a Predsjedništvo kao protokolarna funkcija. Ako dva člana birate u Parlamentu i to iz FBiH to su dvije trećine, onda je pitanje može li biti vrhovni komandant, gazda vanjske politike. Pitanje je snaga mandata. Ovamo dolazi neko iz Rs-a. Dodik je imao ideju da predsjednik Rs-a bude i član Predsjedništva BiH. To vuče do onog pitanja koje Dodik ponavlja imaju li narodi pravo na samoopredjeljenje. BiH ni izbliza nije nalik na Jugoslaviju. Ako mu to dopuste, on jednim laganim korakom ide ka tome da kaže „mi imamo pravo da odlučimo jesmo li dio ove države ili nismo“. To je ono što je Karadžić radio, je li mu treba dopustiti“, kazao je Komšić.

Dodiku bi svakako bila prihvatljiva asimetrija, jer bi Rs na taj način dobio dodatne obrise države!

Na ove priče u javnosti SDP, koji je ranije bio jedan od najvećih protivnika asimetrije nedopušteno šuti. Ranije je bilo potpuno drugačije, ali s jačanjem savezništva s Elmedinom Konakovićem, oslabila je oštrica SDP-a kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona BiH.

“Ne postoji nikakva šansa da se SDP pridobije na stranu asimetričnog rješenja za izbor članova Predsjedništva. To što neko pokušava da inputira da smo se našli na istoj strani sa SDA, nas ne interesuje. Mi da smo sami, sami ćemo ostati pri tom stavu. Meni je drago da i SDA, politička partija koja pokazuje određenu državotvornost i da ne budem neskroman, meni je jasno da i međunarodna zajednica ne može krenuti u neko (loše) rješavanje pitanja ako smo SDA i SDP na istoj strani. Da jedna od nas poklekne, vjerovatno bi mogli ako postoje ideje o tome. Bit ćemo protiv toga da imamo asimetrično rješenje jer u tom slučaju ne govorimo o Bosni i Hercegovini kao jedinstvenoj državi, govorimo o zajednici država i to je onda sigurno prvi korak ka disoluciji BiH i to ne dolazi u obzir – kategoričan je bio Nermin Nikšić 2021. godine.

A, šanse da Dodik podrži indirektan izbor članova Predsjedništva su izgledne obzirom da slabiji organi države u isto vrijeme znače i jače organe entiteta sto je glavno nastojanje separatističke politike. Konaković u gostovanju na Face TV također je istakao da treba jačati entitete!?

Podsjećam i na ranije stavove Semira Efendića, lidera SBiH-a koji je pozivao lidere da dobro vode računa da kroz izmjene Izbornog zakona ne ukinu ili ne ugroze najvažniju državnu instituciju prema Ustavu BiH, a to je Predsjedništvo BiH, kao jedina institucija koja nije pod kišobranom entitetskog glasanja.

„U slučaju da se promijeni način izbora članova Predsjedništva i da ono bude indirektno, dakle iz Parlamenta, doći ćemo u situaciju da će se entitetskim glasanjem uvjetovati i ta kadrovska rješenja i doći ćemo u situaciju da ono ne bude ni izabrano, pa i Vijeće ministara koje prema Ustavu predlaže Predsjedništvo BiH.  Zbog situacije kakva jeste, zbog sve većih problema u funkcioniranju bh. Institucija i nastojanja manjeg bh. entiteta da se u međunarodnim krugovima pojavi kao subjekt bilo bi značajno da Predsjedništvo BiH ostane u punom kapacitetu koji prema Ustavu ima“, kazao je Efendić ranije za NAP.

I potpuno je jasno da Predsjedništvo koje bi bilo izabrano indirektno, a ne direktno iz naroda u suštinskom, ali i simboličkom smislu značilo bi puno manje.

Komentari
Na vrh