Osuđuje se bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici, i bez rezerve osuđuju radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici.
Osuđuje se bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici, i bez rezerve osuđuju radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici.
Navodi se to u Rezoluciji o Srebrenici u koju je Radio Slobodna Evropa imao uvid, nakon što je dostavljena Ministarstvu vanjskih poslova Srbije. Nije poznato ko je prijedlog poslao Ministarstvu.
Inače, informaciju da će Generalna skupština Ujedinjenih nacija na sjednici krajem aprila raspravljati o Rezoluciji u Srebrenici komentarisao je prije dva dana visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.
Dan pred sastanak s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, rekao je za N1 da se “ne radi o gledanju unazad”, već o tome da se nešto slično ne bi ponovilo nikada u budućnosti. Ocijenio je da “ima dovoljno vremena da se o tome razgovara”.
Ranije je, 29. marta, i sam Vučić izjavio da Srbija dobija informacije iz Generalne skupštine UN da će se ova rezolucija naći na dnevnom redu 27. aprila kao prijedlog Njemačke i Ruande.
Tada je ocijenio da bi se po usvajanju takve rezolucije izašlo s inicijativom za ukidanje Republike srpske, a potom i zahtjeva za ratnu odštetu od Srbije. Dodao je da je sprječavanje donošenja ove rezolucije jedan od zadataka koje je postavio pred Vladom i sobom.
Zlatko Lagumdžija, šef Misije Bosne i Hercegovine pri UN-u, nije za RSE odgovarao na upit o ovom dokumentu.
Iz udruženja koja okupljaju žrtve genocida su za RSE rekli da će o karakteru i ishodu rezolucije govoriti nakon što bude na dnevnom redu Generalne skupštine UN-a.
Šta još piše u prijedlogu Rezolucije?
U okviru prijedloga se dodaje da bi se Rezolucija donijela uoči 30. godišnjice genocida u Srebrenici, koja se obilježava 2025. godine.
Pored toga, u prijedlogu se pozivaju države članice Ujedinjenih nacija da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, razvijanjem odgovarajućih programa, u cilju sprječavanja revizionizma i pojave genocida u budućnosti.
Jedan od prijedloga je i da se 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, te da se obilježava svake godine.
Zločin u Srebrenici je pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu označen kao genocid.
Odnosi se na ubijanje više od 8.000 Bošnjaka, kako je to utvrđeno presudama međunarodnih sudova, u julu 1995. godine, kada je Vojska Rs zauzela Srebrenicu.
U rezoluciji se naglašava važnost dovršetka procesa traženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i omogućavanje njihovog dostojanstvenog ukopa. Poziva se i na nastavak procesuiranja počinilaca genocida u Srebrenici.
Pored toga, pozivaju se sve države da u potpunosti poštuju svoje obaveze prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, gdje je to primjenjivo, i međunarodnog običajnog prava o sprječavanju i kažnjavanju genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde.
Od generalnog sekretara UN-a, kako se navodi u prijedlozima, traži se da uspostavi program informisanja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije”, počevši od priprema za obilježavanje 30. godišnjice genocida, kao i da skrene pažnju na ovu rezoluciju svim državama članicama, organizacijama UN-a i organizacija civilnog društva, u cilju odgovarajućeg poštovanja.
Ko je osuđen za genocid?
Za genocid i zločine u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora.
Radovan Karadžić, prvi predsjednik bh. entiteta Republika srpska, pravomoćno je osuđen u Hagu na doživotnu kaznu zbog genocida u Srebrenici, kao i zbog zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH.
Zbog genocida, na doživotnu kaznu na istom sudu je osuđen i glavni komandant VRs Ratko Mladić.
Osim njih, osuđeni su i Ljubiša Beara, bivši načelnik za sigurnost Glavnog štaba VRs, Zdravko Tolimir, bivši pomoćnik komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove Glavnog štaba VRs, te Vujadin Popović, načelnik bezbjednosti Drinskog korpusa VRs.
Zvanični Beograd godinama se protivi donošenju rezolucija ili deklaracija koje bi zločin u Srebrenici nazvale genocidom. Zvaničnici Srbije govore da se u Srebrenici dogodio strašan zločin, ne priznajući da je riječ o genocidu.
Prije devet godina Rusija je u Vijeću sigurnosti UN-a blokirala usvajanje rezolucije kojom se osuđuje genocid u Srebrenici, koju je predložila Velika Britanija i podržale SAD i zemlje EU. Srbija je i tada lobirala protiv usvajanja te rezolucije.
Skupština Srbije usvojila je u martu 2010., u vrijeme prethodne vlasti, Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici. U tom dokumentu se osuđuje zločin počinjen na način utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde, dok se sam termin genocid u Deklaraciji ne spominje.
