Najmlađi kandidat za gradonačelnika Tuzle Omer Berbić kaže da su u središtu njegove vizije razvoja grada–mladi. Vjeruje u Tuzlu kao centar tehnologija budućnosti a multi-etnički karakter Tuzle rado bi prenio po BiH.
Omer Berbić (26) je ponosan što je rođen u Tuzli, gradu koji je u modernoj historiji Bosne i Hercegovine (BiH) sačuvao svoj multietnički i multireligijski karakter. Ubijeđen je da je taj imidž moguće očuvati i u budućnosti, i ne samo to.
„Nije poenta samo u tome možemo li takav imidž očuvati u Tuzli, nego možemo li te vrijednosti iz Tuzle prenijeti na ostale gradove u BiH, možemo li ideju progresivne evropske politike koju smo oduvijek njegovali u ovom gradu proširiti i na ostale dijelove BiH kako bismo i time doprinijeli da naša zemlja bude normalna, funkcionalna država“, kaže Berbić.
Berbić je najmlađi kandidat za gradonačelnika Tuzle. On smatra da se saradnjom sa drugim gradovima, posebno sa onima čije administracije također predvode mladi ljudi, može doprinijeti normalizaciji prilika u BiH, imajući u vidu i međunacionalne odnose, uprkos razlikama u ideološkim pogledima.
„Kada bi mi u Tuzli napravili jedan sistem, u kojem ima mogućnosti za sve, sistem u kojem naši penzioneri imaju pristojan i dinamičan život, sistem u kojem radnici imaju posla, ali i vremena i sredstava za kulturne i sportske aktivnosti i sistem u kojem vizije mladih ne bi bile odlazak u Njemačku, siguran sam da bi se takve pozitivne promjene vrlo brzo proširile i na druge gradove u BiH. I Banjaluka i Sarajevo i Mostar i Trebinje i Zenica bi pratili takve trendove u nastojanjima da postanu moderni evropski gradovi“; kaže sagovornik DW-a.
Berbić vjeruje da bi ljudi u stabilnoj finansijskoj situaciji i sa raznovrsnim kulturno-sportskim sadržajima „vrlo brzo zaboravili na nacionalizam“. „U državi koja se nije pravovremeno razvila, nacionalizam je glavna, a ekonomija sporedna tema i to je ono što treba promijeniti“, kaže Berbić.
Kao najmlađi kandidat za tuzlanskog gradonačelnika, Berbić vjeruje da je prirodno animirati mlade ljude, pa je zato jedan od njegovih slogana „revolucija mladih“. No, da bi se „revolucija mladih“ uspješno provela, mladi prvo moraju ostati u Tuzli.
„Glavni razlog što mladi odlaze je taj što nam se nikada nije pružila šansa. Važno je da se mladim ljudima pruži prilika da razviju menadžmentske sposobnosti, kulturno-sportski duh, a trenutno takve šanse ne postoje. Činjenica da imamo četiri penzionera na pozicijama direktora javnih ustanova dovoljno govori o tome koliko aktuelna vlast daje šansu mladim ljudima. Kada bi dobili šansu, mladi bi vrlo brzo pokazali koliko vrijede i šta mogu napraviti. Mi smo generacija, koja to može i dokazati“, smatra Berbić.
„Glavni razlog što mladi odlaze je taj što nam se nikada nije pružila šansa”, kaže Omer Berbić, najmlađi kandidat za gradonačelnika Tuzle Foto: privat
Briselski student
Omer Berbić je studije završio u Briselu ali se, za razliku od velikog broja drugih mladih ljudi porijeklom iz BiH, vratio u svoju domovinu.
„Ja sam u Brisel i otišao sa namjerom da se vratim kako bismo ovdje u Tuzli implementirali evropske politike. I ovi izbori su šansa da, ukoliko budem izabran, moj tim i ja pokažemo kako ono što smo naučili primijeniti u svom gradu. Moj najveći motiv je bila Tuzla. Ovaj grad kao primjer multikulturalizma može biti putokaz za BiH. Ako mladi u Tuzli dobiju šansu, onda bi i drugi gradovi u našoj zemlji mogli slijediti naš primjer“, kaže Berbić.
Tuzla, poput drugih bosanskohercegovačkih gradova, ima specifične probleme vezane za komunalnu politiku, funkcioniranje administracije, a u javnom diskursu su prisutni i nacionalistički narativi. Berbić zato vjeruje da su promjene nužne.
„Tuzla je grad u kojem gradonačelnik ne prima građane, grad u kojem se savjeti mjesnih zajednica postavljaju po političkoj podobnosti i to su stvari koje ćemo promijeniti. Jednom sedmično imat ćemo ‘dan otvorenih vrata’ kod gradonačelnika. Svako ko ima problem moći će ga iznijeti, moći će računati na našu podršku. Savjete mjesne zajednice birat ćemo na direktnim izborima, a nakon izbora dat ćemo im budžet. Ljudi će referendumom odlučivati o projektima u mjesnim zajednicama. To je ‘direktni izbor građana’ i to je način na koji ćemo moj tim i ja rješavati većinu komunalnih problema. Nažalost, sada se sve diktira iz zgrade Gradske uprave. Naravno, jedna osoba ne može biti pametnija od cijelog grada i zato ćemo stalno pitati i druge, mjesne zajednice, ljude koji tu žive“, pojašnjava Berbić.
Tuzla kao turističko središte?
Od Tuzle, nekadašnjeg industrijskog centra regije, prethodna gradska administracija namjeravala je napraviti turističko središte, ali te ambicije nikada nisu zaživjele, kaže Berbić.„To, nažalost, potvrđuju i relevantni statistički podaci o broju noćenja. U poređenju sa ostalim gradovima, poput Mostara, Sarajeva ili Banjaluke, Tuzla ima jako mali broj noćenja i nije realno da mi od industrijskog pravimo turističko središte. Grad Tuzla je oduvijek bio grad vrijednih i hrabrih ljudi, uključujući one koji su radili u industriji. Sada ne moramo raditi u industriji, ali možemo u proizvodnji informacijskih tehnologija, u izvozu pameti. U tom smislu, Tuzla opet mora postati grad ‘proizvodnje’ koji će svoje proizvode plasirati u cijelom svijetu. Turizam je, naravno, bitan aspekt i treba ga njegovati, ali on ne može biti prioritet u našem razvoju“, smatra Berbić.
Kako unaprijediti saradnju Tuzle i Sarajeva? Berbić smatra da „odnos Sarajeva prema Tuzli diktira odnos Tuzle prema Sarajevu“. „Sarajevo je naš glavni grad, i mi to poštujemo. A što se tiče odnosa drugih centara prema Sarajevu, puno toga zavisi i od odnosa glavnog grada prema drugim bosanskohercegovačkim središtima. Kada govorimo o budžetima i raspodjeli javnog novca, nepravedno je da dva stanovnika Tuzle ‘vrijede’ kao jedan stanovnik Sarajeva. Sarajevo, odnosno organi vlasti poput Federalne vlade, moraju početi razmišljati i o drugim gradovima u BiH, ne može sve biti centralizirano. Ako bude sve centralizirano, u BiH ćemo imati samo dvije razvijene regije – Sarajevo i Banjaluku. Ostali centri će biti zapostavljeni. Sarajevo ne smije doći u iskušenje da ‘guši’ druge gradove, a tome se treba oduprijeti zajedničkim projektima. Primjera radi, prva stvar koju zajednički možemo uraditi je brza cesta Tuzla-Sarajevo. To bi suštinski i simbolički označilo početak nove epohe u razvoju saradnje na svim poljima između naša dva grada“, ubijeđen je Berbić.
„Nije poenta u tome možemo li imidž multietničkog grada sačuvati u Tuzli, nego možemo li te vrijednosti iz Tuzle prenijeti na ostale gradove u BiH”, kaže za DW Omer Berbić Foto: Samir Huseinović
“Nikada nismo okaljali obraz”
Iako rođen poslije rata, 26-godišnji kandidat za gradonačelnika Tuzle Omer Berbić kaže da je „ponosan na ratnu prošlost Tuzle“.„Ponosan sam što nikada nismo okaljali svoj obraz, ali me, poput drugih poštenih građana Tuzle, bole neka današnja nastojanja da se ‘sve strane’ izjednače, da se ‘izbalansira’ odgovornost za događaje koji su obilježili našu nedavnu prošlost. Kako bi došlo do normalizacije odnosa, svi moraju pogledati istini u oči, doživjeti katarzu, suočiti se istinom o genocidu u Srebrenici, istinom o tuzlanskoj kapiji, sarajevskoj pijaci Markale…“, kaže Berbić.
Prošlost ne treba zaboraviti, ali se svi moramo okrenuti budućnosti, napominje Berbić. „Nadam se da je naša budućnost svijetla, jer vidim dosta mladih ljudi koji ulaze u politiku. Želim da vjerujem da to čine radi ideala, radi razvoja, a ne radi lične koristi. Iskustva starijih nam mogu pomoći, ali nam oni moraju dopustiti da se iskažemo. Neka stariji sa svojim pozitivnim iskustvima budu naši vodiči, naši savjetnici, ali mladi moraju biti pokretačka snaga našeg razvoja, ne samo u Tuzli. Mladi su budućnost Tuzle, ali i cijele BiH“, kaže Berbić.
Omer Berbić rođen je 1997. godine u Tuzli. Diplomu je stekao na Studiju međunarodnih odnosa i prava u Briselu, nakon čega se vratio u svoj grad. Na posljednjim lokalnim izborima 2020. godine kao član Naše stranke izborio je status gradskog vijećnika. Kandidirao se na izborima za gradonačelnika Tuzle koje će biti održani u nedjelju 5. februara 2023. godine.
tekst – Samir Husejnović/DW
