BiH

‘OD NAMETA NEMA SALAMETA’ Ustavni sud FBiH posljednja šansa za očuvanje ustavnosti u radu federalne vlasti

Mnogi su skloni ovakvo stanje objašnjavati narodnom izrekom “Od nameta nema salameta”.

Rad, ili preciznije kazano nerad zakonodavne vlasti u Federaciji BiH nakon posljednjih Općih izbora opterećen je brojnim intrigama, zastojima, svađama, a nerijetko i blokadama. Mnogi su skloni ovakvo stanje objašnjavati narodnom izrekom “Od nameta nema salameta”, piše Patria.

S obzirom da aktuelna većina u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u Federaciji BiH s aspekta povjerenja građana i broja glasova ostvarenih na Općim izborima nema demokratski legitimitet, kao i činjenicu da je Vlada Federacije BiH imenovana suprotno Ustavu Federacije BiH, teško je i bilo očekivati zavidan nivo funkcionalnosti federalne vlasti.

Međutim, trenutna nefunkcionalnost, ali i ponašanje aktuelne vlasti, prevazilazi čak i najcrnje scenarije i predviđanja. Tako je zastupnik u Predstavničkom domu FBiH Mario Karamatić, koji je dio aktuelne parlamentarne većine, komentarišući nedavno rad izvršne i zakonodavne vlasti u Federaciji BiH, Federalnoj vladi dao jedva prolaznu ocjenu – “mršavu dvojku”, dok je u budućem radu Predstavničkog doma najavio mogućnost još većih blokada i zastoja nego što je to bilo i u proteklom periodu.

Predstavnici opozicije također nisu zadovoljni radom zakonodavne i izvršne vlasti u Federaciji BiH, a mnogi opozicioni zastupnici iskazuju i strah od potpunog urušavanja vjere građana u pravnu državu i vladavinu prava, naglašavajući da se i sami u Predstavničkom domu suočavaju sa, do sada, neviđenom anarhijom, kršenjem Ustava Federacije BiH i poslovničkih procedura.

Bišćević-Tokić: Politički voluntarizam

Tako zastupnica SDA u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Jasmina Bišćević-Tokić ističe da su opozicioni zastupnici, zbog pravne anarhije, u periodu kraćem od godinu dana bili primorani Ustavnom sudu Federacije BiH podnijeti četiri zahtjeva za rješavanje spora s rukovodstvom Predstavničkog doma, i to zbog ugrožavanja njihovih prava kao zastupnika.

Ona ističe da “zastupnici skoro da i ne mogu vršiti svoju funkciju onako kako je to Poslovnikom propisano, s obzirom da se sjednice nerijetko sazivaju kao vanredne, bez bilo kakvog obrazloženja razloga hitnosti, da se materijali za pojedine tačke dnevnog reda uopšte ne dostavljaju zastupnicima ili se dostavljaju tek na samoj sjednici, da se odluke u Predstavničkom domu donose bez prijedloga ovlaštenih predlagača, a o konfuziji koja je nastala u vezi sa sazivanjem i predsjedavanjem sjednicama Predstavničkog doma suvišno je i govoriti”.

Bišćević-Tokić ističe da pravnu anarhiju koju je proizvela aktuelna većina u Predstavničkom domu najbolje ilustruje činjenica da sama parlamentarna većina “kršeći Poslovnik Predstavničkog doma pristupi izmjeni Poslovnika, a nakon što izvrši izmjene Poslovnika ta ista parlamentarna većina ne poštuje ni izmjene koje je sama predložila i usvojila”.

Jedan od primjera takvog postupanja je popunjavanje radnih tijela na posljednjem zasjedanju Predstavničkog doma koje je izvršeno suprotno Poslovniku.


Bišćević-Tokić: Potpuno obesmišljeno postojanje opozicije

Osim što u pojedinim slučajevima nije postojao prijedlog za imenovanje i razrješenje, i što nijedan prijedlog za razrješenje i imenovanje nije sadržavao bilo kakvo obrazloženje, vrhunac političkog nasilja ogleda se u tome što je popunjavanje upražnjenih pozicija u radnim tijelima u slučajevima kada je pojedinim zastupnicima prijevremeno prestao mandat na koji su izabrani, izvršeno shodno političkim željama i potrebama HDZ-a, a ne na način kako je to propisano posljednjim izmjenama Poslovnika.

Tako, umjesto da pozicija predsjednika ili člana radnog tijela koja je upražnjena zbog prijevremenog prestanka mandata, bude dodijeljena sljedećem kandidatu sa liste sa koje je i izabran kandidat kojem prestaje mandat, kako to precizno propisuju posljednje izmjene Poslovnika iz januara 2024. godine, aktuelna većina je u tri slučaja postupila suprotno.

Sve ovo ukazuje da je u Predstavničkom domu prisutna praksa političkog voluntarizma koji u ustavne okvire može vratiti samo Ustavni sud Federacije BiH.

Sloboda mišljenja se strogo sankcioniše

Bišćević-Tokić naglašava da Predstavnički dom, kao dio ukupne zakonodavne vlasti, jednostavno ne funkcioniše onako kako je to Ustavom Federacije BiH i Poslovnikom propisano, a posebno je zabrinjavajuće što bilo kakvo ukazivanje na kršenje poslovničkih procedura ne daje nikakve rezultate.

Postalo je očito da “aktuelna većina u Federaciji BiH smatra da se odluke mogu donositi samo na osnovu potrebnog broja ruku u Predstavnikom domu, bez poštivanja procedura propisanih Poslovnikom. Na takav način došli smo u situaciju da je, ne samo djelovanje, nego i samo postojanje opozicije potpuno obesmišljeno.

Sloboda političke misli i stava u radu Predstavničkog doma je svedena na minimum, a potvrda ovome je i razrješenje iz radnih tijela suprotno poslovničkoj proceduri još uvijek aktuelne potpredsjedavajuće Edine Gabela, inače članice SBiH-a, kao i razrješenje zastupnice DF-a Dajane Čolić.

One su razriješene kako bi se osigurala potpuna prohodnost u ispunjavanju zahtjeva HDZ-a, u čemu zastupnici stranaka Trojke snose podjednaku odgovornost, kao i oni čije naloge servilno izvršavaju.

Dosadašnji način rada Predstavničkog doma jednostavno mora prestati, ukoliko se želi sačuvati minimum demokratskog političkog života u Federaciji BiH”.

Bišćević-Tokić na kraju naglašava kako se nada da će Ustavni sud Federacije BiH, koji ima funkciju zaštitnika ustavnog poretka, reagovati po podnesenim zahtjevima i spriječiti daljnje urušavanje vladavine prava u Federaciji BiH.

Iz tog razloga, ističe da su kao opozicija uputili i zamolbu federalnom Ustavnom sudu da razmatranje podnesenih zahtjeva tretira kao zahtjeve hitnog karaktera, s obzirom da je takva mogućnost propisana Poslovnikom Ustavnog suda.

Potreba za hitnim djelovanjem Ustavnog suda dobija na značaju svake sjednice Predstavničkog doma, jer se ne vidi kraj spirali pravnog nasilja koju provodi aktuelna parlamentarna većina.

Naša sagovornica očekuje da će se ovakva praksa nastaviti, posebno što su popunjavanjem radnih tijela na posljednjoj sjednici širom otvorena vrata ispunjavanju želja HDZ-a, piše Patria. Međutim, naglašava da neće odustati od preduzimanja pravnih aktivnosti prema Ustavnom sudu i da oni koji provode pravno nasilje moraju preuzeti i odgovornost za posljedice koje iz takvog djelovanja mogu nastati.

Silajdžić: Kršenje Poslovnika poprimilo zabrinjavajuće dimenzije

Sličnog mišljenja je i zastupnik SBiH u Predstavničkom domu Haris Silajdžić, koji tvrdi da je “kršenje Poslovnika Predstavničkog doma poprimilo zabrinjavajuće dimenzije i da prijeti da nas odvede u potpunu pravnu anarhiju”.

– Kao opozicija bili smo jednostavno prinuđeni zaštitu naših prava kao poslanika više puta tražiti pred Ustavnim sudom Federacije BiH. Mi vjerujemo da će Ustavni sud svojim odlukama političke procese u Federaciji BiH konačno vratiti u pravne okvire i osigurati stabilnost Federacije BiH.

U svakom slučaju, presude Ustavnog suda će imati dalekosežne efekte na politički život u Federaciji BiH. Trenutni način rada Predstavničkog doma je jako loš po demokratske procese i vladavinu prava, a sigurno je da će se negativno odraziti na predstojeći evropski put BiH.

U EU procedure nisu svrha sama sebi, nego imaju za cilj osigurati pravnu sigurnost i društvenu stabilnost, a posebno su važne kako bi se uspostavilo i sačuvalo povjerenje građana u institucije sistema – govori Silajdžić.


Silajdžić: Odsutnost osjećaja odgovornosti

Ocjenjuje zabrinjavajućim što Predstavnički dom u svom djelovanju pokazuje nespremnost da poštuje čak i vlastite zaključke, a kao eklatantan primjer navodi zaključak kojim je Ustavna komisija Predstavničkog doma bila zadužena da prema ovlaštenim predlagačima dostavi inicijativu za izmjene Ustava Federacije BiH.

Međutim, na osnovu ovog zaključka nisu preduzete nikakve aktivnosti, niti je bilo ko pozvan na odgovornost, tako da je i amandman koji je donio visoki predstavnik, koji se tiče izbora i imenovanja Vlade Federacije BiH, stupio na snagu 1. maja ove godine.

– Ovakav odnos Predstavničkog doma prema vlastitim zaključcima govori o potpunoj odsutnosti osjećaja odgovornosti aktuelne federalne vlasti prema građanima – dodaje Silajdžić.

Čelik: Sjednice počinjati intoniranjem himne i polaganjem zakletve

Zastupnik DF-a u Predstavničkom domu Mirza Čelik ističe da Klub DF-a, bez obzira na sve izazove koji prate parlamentarni život u Federaciji BiH, ostaje vjeran obećanju datom građanima da će uvijek biti “posvećeni borbi za poštivanje Ustava, ali i dosljednoj primjeni poslovničkih procedura”.

Uostalom, svi zastupnici u Predstavničkom domu položili su zakletvu i preuzeli obavezu da poštuju Ustav i Poslovnik Predstavničkog doma.

Međutim, trenutna situacija u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH pokazuje da su neki potpuno zaboravili na zakletvu koju su položili prilikom preuzimanja mandata.

– Možda bi iz tog razloga svaka sjednica Predstavničkog doma trebala da počinje, ne samo intoniranjem himne BiH, nego i polaganjem zakletve.

Na takav način bismo vjerovatno osnažili svijest zastupnika da je Ustav iznad politike i da politički stavovi ne smiju biti u suprotnosti sa Ustavom, niti se u političkom djelovanju smiju kršiti poslovničke procedure.

Kao zastupnici različitih političkih stranaka možemo se razlikovati u pogledu političkih stavova. Međutim, među zastupnicima i političkim strankama ne smije biti nikakve razlike u odnosu na obavezu provođenja političkih stavova isključivo na ustavan način – mišljenja je Čelik.


Čelik: Prvi test sjednica krajem maja

Naglašava da se ne smijemo dovesti u situaciju da raspravljamo o tome da li ćemo poštovati Ustav i Poslovnik – to nikada ne smije biti predmetom političkog stava.

– Imam osjećaj da se nerijetko dešavaju upravo takve situacije i želim vjerovati da će nas Ustavni sud BiH svojim presudama na vrijeme sačuvati od nepopravljivih grešaka.

Bez obzira na napore koje kao opozicija ulažemo da se rad Predstavničkog doma odvija u skladu sa propisanim procedurama, često smo svjedoci da se te procedure krše usvajanjem raznih zaključaka. Iz tog razloga, shvatili smo da ne postoji drugi način da se takav odnos promijeni, nego da se obratimo Ustavnom sudu Federacije BiH.

Vrlo često smo aktuelnoj većini dobronamjerno nastojali ukazati na greške, pozivajući se čak i na presude koje je Ustavni sud već donio u sličnim situacijama. Nažalost, aktuelna većina je pokazala potpuno odsustvo senzibiliteta za stavove opozicije.

Sve ovo ukazuje da trenutna politička situacija u Federaciji BiH može u narednim danima i mjesecima doživjeti ozbiljnu krizu. Prvi test dodatnog usložnjavanja političke situacije mogla bi predstavljati sjednica Predstavničkog doma koja bi se trebala održati krajem maja.

Upravo na toj sjednici bi se na dnevnom redu moglo naći i pitanje imenovanja HDZ-ovog Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda Federacije BiH. Da li će ovo pitanje, koje je već ozbiljno opteretilo odnose u Federaciji BiH, dovesti političku krizu u fazu eskalacije, ostaje da se vidi.

Međutim, ono u šta ne treba biti nikakve sumnje jeste da će Ustavni sud Federacije BiH imati mnogo posla i da će od njegovih presuda u velikoj mjeri zavisti buduće stanje demokratije i vladavine prava u Federaciji BiH – zaključio je Čelik, piše Patria.

Na vrh