Za Badnji dan i veče vezuje se mnogo paganskih običaja kojima je crkva dala značenje, a svi rituali povezani su sa porodičnim kultom ognjišta
U želji da sačuvaju tradiciju i prenesu je na mlađe generacije, u rano jutro na Badnji dan mnoge Nišlije odlaze po badnjak u okolne šume. Ekipa Anadolu Agency (AA) je na proplanku pred hrastovom šumom iznad sela Suvi Do zatekla na desetine domaćina i porodica koji poštuju jedan od svojih omiljenih božićnih običaja.
Čuju se žagor djece i pozdravljanje prijatelja uz dobro raspoloženje i razmenjivanje novogodišnjih želja. Kažu da se Badnji dan s pravom smatra jednim od najsretnijih dana u godini.
„Svake godine na današnji dan mi smo na istom mjestu. To je dio naše bogate tradicije i kulture i trudim se da je, koliko god mogu, sačuvam. Lijepo je i korisno da se podsjetimo nekih starih običaja, a ovo je i prilika da se vidite sa prijateljima i sa porodicom provedete lijepe trenutke“, rekao je Filip Jovanović iz Niša.
Svi ozbiljno i pažljivo pristupaju zadatku. Paze da ne oštete nijedno veliko i zdravo drvo, već da sa sobom ponesu bogate lišćem, ali oronule hrastove grane.
„Ovo je svečani čin za nas. Ne biramo najveće drvo, već neku manju granu da unesemo u kuću. Ovo je poštovanje običaja, a ne bespotrebna i suvišna sječa stabala“, kazao je Filip.
Prema tradiciji, hrast, koji je inače sveto drvo Starih Slovena, sijeku muški članovi porodice. Slobodan Mirić govori kako, prema naslijeđenom običaju, on to radi.
„Prekrstim se i isejčem sa istočne strane. Iz tri puta mora da se isječe. Uneseš kući, uspraviš uz zid kuće i čekaš. Pred mrak se sječe na sitnije dijelove, onda se unese u kuću. Domaćica sačeka pred vratima, ulazim i kažem – ide Božić Bata, poslije bacamo orahe i vičemo – u svako ćošence po jedno djetence“, pričao je Slobodan.
Badnjak se ovih dana od uličnih prodavaca može kupiti gotovo na svakoj pijaci ili trgu u gradu. To je jedan od glavnih simbola Badnjeg dana, koji je posljednji dan četrdesetodnevnog posta.
Za Badnji dan i veče vezuje se mnogo paganskih običaja kojima je crkva kasnije dala značenje, a svi rituali povezani su sa porodičnim kultom ognjišta. Na Badnje veče badnjak se loži.
„Ovo mlado drvo, obično hrastovo, simboliše Hrista i njegov ulazak u svijet. Loženje badnjaka predstavlja toplinu Hristove ljubavi. Zatim, badnjak je podsjećanje na drvo koje su pastiri donijeli u pećinu i koje je pravedni Josif založio kako bi se tek rođeni Bogomladenac zagrijejao u hladnoj pećini“, piše na sajtu Srpske pravoslavne crkve.
Postoji tumačenje i da je badnjak nagoveštaj Hristovog stradanja.
