Dodika muči činjenica da bi nova izborna pravila koja bi se morala implementirati I u Republici srpskoj dodatno otežala njegovu poziciju.
Piše: Amina Čorbo-Zećo
Dok se iščekuje odluka Christiana Schmidta o nametanju Izbornog zakona, a što bi uključivalo integritet izbornog procesa, analize i predviđanja, kao i lobiranja ne staju. Vijesti o tome kako i diplomate Evropske unije utječu na Schmidta da ne nameće novu odluku mogu se dvojako tumačiti.
Ali, analize u kojima se pojašnjava zašto Miloradu Dodiku, lideru SNSD-a ne odgovara nametanja mogu ići samo u jednom smjeru – jednostavno on bi postao politički gubitnik u Republici srpskoj.
Iako je riječ o tehničkim izmjenama koje trebaju omogućiti pravedniji izborni proces, smanjiti utjecaj političkih stranaka na izbore, brojanje glasova i u konačnici smanjiti izborne prevare, Dodika muči činjenica da bi nova izborna pravila koja bi se morala implementirati i u Republici srpskoj dodatno otežala njegovu poziciju.
Njemu se već sudi za nepoštivanje odluka visokog predstavnika, kojeg on ne priznaje, a implementacijom Izbornog zakona, faktički Dodik bi priznao i OHR i Christiana Schmidta, ali i svoje krivično djelo.
Pale bi silne rezolucije, odluke usvojene u Narodnoj skupštini Republike srpske, te bi Dodik dodatno bio ‘satjeran u ćošak’, što bi ga moglo usmjeriti i na neke teže poteze, kao što je proglašenje Republike srpske nezavisnom.
Važno je shvatiti da Dodik uporno priča kako su odnosi u BiH bitno urušeni ponašanjem Schmidta koji pokušava nametnuti određena rješenja koja nisu prihvatljiva, ali Dodiku zbog lične pozicije ne bi bilo prihvatljivo niti da Schmidt sutra Rs proglasi nezavisnom!
Jer, lider SNSD-a uz sve političke igre koje igra mora misliti i na sebe. Proces koji se vodi protiv njega pred Sudom BiH uveliko je povezan sa Schmidtom, koji ipak, čini se, gubi kredibilitet na važnim pitanjima. Prvo je svoju nekredibilnost pokazao na pitanjima državne imovine, a sada je pokazuje i na Izbornom zakonu.
On je nametanje ove odluke najavio još u decembru 2023., a evo ulazimo u april 2024. bez Izbornog zakona.
Doduše i bez budžeta institucija BiH, pa je pitanje kako bi se uopšte moglo sve implementirati, jer najavljeni zakon iziskuje nove budžetske troškove.
Ipak, kako dani odmiču sve je jasnije da će Schmidt teško učiniti ovaj korak, kojeg, podsjećamo, ne podržava niti HDZ BiH. Stranke “trojke” u javnosti s rezervom pričaju o ovoj temi, ali čini se, bliže su stati uz svoje partnere HDZ i SNSD, nego podržati Schmidta, čiji je kredibilitet na stolu!
Patria
