Tuzla je na lošem glasu u Evropi i šire zbog lošeg kvaliteta zraka. Predpostavlja se da su glavni uzroci prekomjernog zagađenja zraka termoelektrana, individualna ložišta i saobraćaj, ali vlasti do sada nisu uspjele utvrditi tačan doprinos iz svakog od ovih sektora.
Danas objavljena analiza pokazuje koliko bi koristi javno zdravlje Tuzle imalo od dosljedne provedbe zakonodavstva o kvalitetu zraka.
Analizu možete naći na slijedećem link-u: https://bankwatch.org/publication/kako-se-rijesiti-smoga
Analizom je procijenjeno da je, 2018. godine u Tuzli, zagađenje PM2,5 česticama uzrokovalo 136 preuranjenih smrti odraslih osoba, što predstavlja 17% svih smrtnih slučajeva osoba starijih od 30 godina.
“Podaci koje objavljujemo danas pokazuju koliko su ozbiljne posljedice uzrokovane zagađenjem zraka. Vlasti u Bosni i Hercegovini, koje ne uspijevaju čak ni pravilno pratiti razine zagađenja, izravno su odgovorne za stotine smrtnih slučajeva i na hiljade slučajeva bolesti koje su direktno uzrokovane nekontrolisanim prekomjernim zagađenjem zraka“, kaže Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju.
Zagađenje PM10 česticama rezultiralo je sa 1339 novih slučajeva bronhitisa u odraslih u Tuzli 2018. godine, što predstavlja gotovo trećinu svih slučajeva bronhitisa te godine.
“Broj smrtnih slučajeva i loših zdravstvenih stanja bi se mogli smanjiti ukoliko bi se poboljšala situacija po pitanju zagađenja zraka. Odlučna reakcija odgovornih je hitno potrebna kako bi se zaštitilo zdravlje i životi građana”, izjavila je Maida Mulić, direktorica Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona
Ali, umjesto da se usredotoče na provođenje mjera za smanjenje zagađenja zraka, vlasti trenutno planiraju izgradnju novog bloka od 450 MW u termoelektrani Tuzla, koja je već desetljećima jedan od glavnih izvora zagađenja Tuzle i okoline.
“Jedan od najšokantnijih aspekata je da vlasti, kao dio rješenja, predlažu izgradnju novog bloka u TE Tuzla. Građani Tuzle ne smiju prihvatiti takvu laž. Radom novog bloka bi se povećala ukupna količina uglja spaljenog u termoelektrani što bi proizvelo hiljade tona kancerogene šljake, pepela i prašine koja bi dodatno zagadila zrak. ”, rekla je Ioana Ciuta iz CEE Bankwatch mreže.
„Donositelji odluka trebaju odmah reagirati na krizu onečišćenja zraka u Tuzli. Potrebno je napraviti konkretan plan za postepeno smanjenje korištenja uglja kao energenta. Pored toga, neophodna je nadogradnja mreže za praćenje kvaliteta zraka, kako bi se utvrdila stvarna veličina njegovog utjecaja na zdravlje. Zdravstveni sektor ima jedinstvenu ulogu u informisanju javnosti o opsegu problema kvalitete zraka u Tuzli i vođenju prijeko potrebnih promjena “, zaključila je Vlatka Matković Puljić iz organizacije HEAL-a.
