Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je u utorak da Finska i Švedska ne mogu u NATO dok se ne promijeni izborni zakon u BiH.
Hrvatski sabor “ne smije ratificirati ničiji pristup NATO-u” dok se ne promijeni izborni zakon u BiH, naglasio je.
Milanović je novinarima rekao da se o ulasku Finske i Švedske u NATO može razgovarati, ali smatra to “vrlo opasnom avanturom”.
Finska i Švedska zajedno će u svibnju izraziti želju da se pridruže NATO savezu, izvijestile su finske novine Iltalehti i švedske novine Expressen u ponedjeljak, navodeći izvore bliske problematici.
Unatoč čvršćoj suradnji s vojnim savezom otkad je Rusija anektirala Krim, skandinavske zemlje odlučile su tada ostati neutralne, no nedavna ruska invazija Ukrajine izazvala je njihov oštar zaokret.
Milanović je podsjetio da formalno o ulasku tih zemalja u NATO ne može odlučiti sam, ali smatra to “vrlo opasnim šarlatanstvom”.
“Što se mene tiče, neka uđu u NATO, neka pikaju bijesnog medvjeda s penkalom u oko. Ali dok se ne riješi pitanje izbornog zakona u BiH, dok Amerikanci, Englezi, Nijemci ako mogu i hoće, ne natjeraju Sarajlije i Bakira Izetbegovića da promijene izborni zakon u idućih pola godine i ne daju Hrvatima temeljna prava, Sabor ne smije ratificirati ničiji pristup u NATO”, rekao je hrvatski predsjednik.
Balkanu ‘stop’, a Fincima ulazak ‘preko noći’
Istaknuo je da se nalazimo u “groznoj situaciji” u kojoj Bugarska i Rumunjska ne mogu u Schengen, Sjeverna Makedonija i Albanija ne mogu početi pristupne pregovore s EU-om, Kosovo nije priznato, dok Finska “može preko noći u NATO”.
“Mi ne tražimo da Finska ili Švedska promijene ime u IKEA nego da samo kažu Amerikancima da se ovo riješi. Za mene je to vitalan nacionalni interes hrvatske države, nacije i naroda. Da BiH bude uređena država. Onda će Zagreb navijati kao BBB i Torcida zajedno da BiH bude u EU”, rekao je.
Predsjednik je rekao da je tu temu otvorio s francuskim i njemačkim predsjednikom Emmanuelom Macronom i Frank-Walterom Steinmeierom, ali da premijer Andrej Plenković na svojoj funkciji ima puno više prostora za to.
“Ali on to svjesno, kukavički zanemaruje”.
Na pitanje trebaju li Hrvati u BiH bojkotirati izbore ukoliko ne dođe do promjene izbornog zakona, rekao je da “za razliku od udbašenkovića”, ne može to u ovom trenutku reći.
“Ne znam. Čini mi se da među Hrvatima u BiH vlada raspoloženje da ne bi trebalo bojkotirati da se ne bi dovela u pitanje lokalna vlast”, rekao je.
Odnosi s Ljubljanom stabilniji za vrijeme Janeza Janše
Menadžer Robert Golob je sa strankom Pokret sloboda uvjerljiv pobjednik nedjeljnih parlamentarnih izbora u Sloveniji i moći će brzo sastaviti novu vladu sa još samo jednom ili dvije stranke.
“To je njihova arhitektura. Slovenija je 30 godina tako strukturirana. Ona je liberalno lijeva, sve je to izašlo iz košuljice, odnosno ispod kabanice Saveza socijalističke omladine za razliku od Saveza komunista u Hrvatskoj”, komentirao je Milanović rezultate izbora u susjednoj zemlji.
Milanović je rekao da su odnosi Zagreba i Ljubljane “baš dobri” zadnje dvije godine i misli da i poraženi Janez Janša ima zasluga za to.
“Vidjeli smo da su odnosi Hrvatske i Slovenije bili stabilniji kada je na vlasti bio Janša, ali nisu bili ni neprijateljski kada je na vlasti bila ljevica”, rekao je.
Predsjednica stranke Socijalnih demokrata (SD) i eurozastupnica Tanja Fajon spominje se u medijima kao moguća ministrica vanjskih poslova. Ta slovenska političarka svojedobno se protivila ulasku Hrvatske u Schengen.
“Ako žele Hrvatskoj spriječiti ulazak u Schengen, okej. Neće Hrvatska propasti zbog toga. Sebi će nanijeti štetu”, smatra Milanović.
Rekao je da je Hrvatska još 2015. bila spremna za šengenski prostor, ali dodaje da je to “politička odluka i mrcvarenje”.
Smatra da je “svinjarija” što Bugarska i Rumunjska nisu još u šengenskom prostoru, iako su članice EU-a od 2007.
“Slovenija će, ako gleda svoje interese, tražiti da Hrvatska uđe u Schengen. Ako ne, morat će zaposliti još 20.000 policajaca”, rekao je hrvatski predsjednik.
Milanović se danas sastaje sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom, a razgovarat će, između ostalog, o hrvatsko-slovenskim odnosima.
