Aktuelno

Mujić: Romski jezik u nekim zajednicama izumire, cilj je da ga sačuvamo

Denis Mujić (28), mladić koji živi u jednom od najvećih romskih naselja Kiseljak u blizini Tuzle, kao dječak je oduvijek želio učiti romski jezik, a priliku za to je imao samo unutar svoje porodice, ali ne i u školi.

Kaže da je imao sreću da od svoje nene i starijih prijatelja nauči romski jezik, za koji smatra da sve više izumire, kao i romska kultura.

-To što mi nismo dovoljno učili je do naših roditelja koji su slabo govorili romskim jezikom. Mi svi znamo da je to nama naš prvi maternji jezik, ali onda smo dobili bosanski jezik. U školama, na poslu, u svakodnevnom životu moramo govoriti bosanskim jezikom – kaže Mujić, koji je aktivist u Udruženju žena Romkinja “Bolja budućnost“ u Tuzli.

Romska kultura i romski jezik u BiH su zapostavljeni, a taj jezik se sve rjeđe koristi i u romskim zajednicama. Na stotine romske djece u Tuzlanskom kantonu se školuje, ali nema priliku učiti svoj maternji jezik. Stoga, već nekoliko godina u tom kantonu postoji inicijativa da romski jezik u škole bude uveden kao izborni predmet, ali za sada je to još samo u najavama.

-Postoje institucije koje su zainteresovane da romski jezik uđe u škole. Nama je u cilju da se sačuva romski jezik, to je naš maternji jezik. Mi nemamo drugog jezika i ako se prestane govoriti o romskom jeziku i o romskoj kulturi, mislim da će se za deset do petnaest godina on zaboraviti – upozorava Mujić, navodeći da u nekim romskim zajednicama taj jezik već izumire, pogotovo u onim koje su bliže gradskim sredinama.

U Tuzlanskom kantonu, prema popisu stanovništva, živi oko 15 hiljada Roma, a Mujić je mišljenja da ih je mnogo više.

– Zašto ljudi ne žele da se izjasne kao Romi, zaista ne znam. Možda žele da prikriju to što jesu. Također, ako naši Romi uspiju kroz život, ne žele da se izjašnjavaju kao Romi. Programi i projekti za Rome se koriste, ali kasnije kada sve postignemo, nažalost, ne izjašnjavamo se kao Romi – kaže on.

Ističe također kako Romi sve više žive u miješanim brakovima i ne prenose na svoju djecu romski jezik. Ljepota tog jezika je, dodaje, tako velika.

-Kada sjednem sa svojim nenama i djedovima, kada oni tako lijepo govore osjećam se baš posebno. Osjećam neku toplinu, da sam dobrodošao. Drugi to ismijavaju, ne znajući za romsku tradiciju, naše običaje i jezik. Našu kulturu vežu za prijevremene brakove. To je pogrešno, to nije romska kultura. Naša kultura su muzika, nošnja, tradicija, naš jezik – naglašava Mujić.

On je i član lokalne grupe za razvoj mjesne zajednice Kiseljak gdje i živi. Kroz projekte je uredio romsko mezarje, a pokrenuo je inicijativu za izgradnju “street workout parka“ za pomoć romskim porodicama.

Svjetski dan romskog jezika, koji se obilježava 5. novembra, UNESCO je priznao prije četiri godine, a romski jezik u zemljama Balkana autentičan je te je ostao netaknut posljednjih hiljadu godina.

Na vrh