Protekla godina nije bila naklonjena pčelarima, pa je za očekivati da bi naredna sezona mogla biti bolja.U to nas uvjerava i mr.Ahmed Dizdarević, koji se prije 30-tak godina opredjelio baviti pčelarenjem.
Dizdarević je poznati privrednik, koji je tokom radne karijere vršio razne odgovrne dužnosti, među kojima član Poslovodnog odbora RO Konjuh, direktor Svatovca, danas Šumsko gazdinstvo Sprečko.Za dugog perioda bavljenjem šumarstvom mr.Ahmed Dizdarević objavio je 34 stručna i naučna rada, a kruna objava je njegova knjiga pod nazivom Bagrem.
“Bagrem je uvijek bio predmetom mog interesovanja, a naročito kada sam se počeo baviti pčelarstvom.Od mojih kolega potekla je inicijativa da se u nešto većim količinama bagrem proizvodi u šumskim rasadnicima i sadi na odgovarajućim terenima, što smo i učinili.U vrtovima i parkovima sam zapazio bagremova stabla sa obojenim cvatovima i veoma dekorativnim izgledom.Sve pomenuto me podsticalo da uz pomoć literature i prijatelja napišem knjigu Bagrem, a radi obnove znanja o ovoj interesantnioj vrsti”, rekao nam je mr.Ahmed Dizdarević.
U knjizi Bagrem izneseno je niz novih saznanja i podataka sa terena u tuzlanskom kraju.Takođe su izneseni osnovni podaci, karakteristike i bionomija bagrema, kao i poznatih varijeteta i formi.
“U knjizi sam opisao kako i kada sakupljati sjeme, izvršiti njegovu pripremu za sjetvu u rasadniku, vegetativno razmnožavanje i sl.Preporučio sam sadnju jednogodišnjih sadnica na nekontrolisano i nagolo posječenim šumskim površinama, uz strme terene, vodozaštine pojaseve i tome sliučno”, kaže Dizdarević.
Na kraju knjige, u poglavlju “Bagrem i pčelarstvo”, autor Dizdarević ističe se značajna korist bagremovog cvijeta u razvoju pčelarstva, o čemu kaže:
“Optimalna starost bagrema za dobro medenje je od 5 do 20 godina.Posađeni bagrem na suhljem i pjeskovitom zemljištu bolje medi.U našim krajevima, kada bagrem obilno cvjeta prije listanja, a to cvjetanje traje jednu do tri sedmice, a ako je još lijepo vrijeme tada je medenje intnezivno.Ovisno o vremenu, bagrem u našim krajevima prvo lista, a onda cvjeta.Uz dobre uslove moguć je dnevni unos meda u košnice od 10 do 15 kg”, objašnjava nam mr.Ahmed Dizdarević.
Šumarstvo, odnosno šume, su kao i poljopriovredna zemljišta od najvećeg interesa za pčelarstvo.Nadati se da će naredno sezona biti bolja, te da će pčelari imate veće prinose, pogotovu od bagrema.U svemu tome dobro se podsjetiti “druženjem” s knjigom Bagrem, autora mr.Ahmeda Dizdarevića./Š.G./
