Na Energetskom samitu u Neumu jedna od panelistica na panelu bila je Mirjana Marinković-Lepić, predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamenta FBiH. Govorila je o pravednoj energetskoj tranziciji. Rekla je da energetska tranzicija s uglja na obnovljive izvore energije, odnosno dekarbonizacija, u BiH, ako se nastavi ovim tempom, neće nikad biti završena.
“Glavni razlog zašto ozbiljnije ne pristupimo krupnim promjenama na energetskom planu je političke prirode. Klimatske promjene nisu ni u širem fokusu interesa gotovo svih političkih opcija, gotovo svih medija, kao ni građana.
Svjesna sam činjenice da konstantne prijetnje secesijom i strah od sukoba mnogima uzimaju energiju koja bi u normalnim političkim okolnostima trebala biti utrošena na poboljšanje kvalitete života građana, pa tako i na dekarbonizaciju”, navela je.
No, unatoč teškim političkim temama ponekad političarima ne manjka entuzijazma da rade protiv energetske tranzicije. Najčešće zbog kupovine socijalnog mira: “Kad je riječ o kupovini socijalnog mira, tu mislim na insistiranju na neprofitabilnim cijenama struje i na stalne državne poticaje rudnicima koji posluju s ogromnim gubicima. Jasno je da je država ta koja će biti najviše kritikovana ako dođe do povećanja cijena, ali taj se pritisak da ublažiti demonopolizacijom tržišta električne energije.
Kad govorimo o rudnicima, svjesna sam da moramo imati beskrajan senzibilitet prema rudarima koji spadaju među one koji su najzaslužniji što je naša zemlja izgrađena. Međutim, još jučer smo morali početi raditi na restrukturi rudnika, na prekvalifikaciji radnika, na prekidima ugovora o radu uz otpremnine koje će ljudima omogućiti da pokrenu privatne biznise.”
Neki pozitivni pomaci su ipak, kaže, napravljeni: “Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio je set energetskih zakona, što je prvi reformski set zakona iz ove oblasti. U pravnom smislu oslonjen je na EU stečevinu i nema sumnje da se radi o važnom koraku ka EU integracijama.
Ovim zakonima predviđeno je uvođenje sistema zaštite ugroženih i krajnjih kupaca električne energije, uključivanje građana kao proizvođača u tržište električne energije, pojednostavljivanje administrativnih postupaka za izgradnju i rad proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, i drugo.
Također, usvojena je Federalna strategija zaštite okoliša i Strategija upravljanja vodama Federacije, a i mnogi drugi akti su u parlamentarnoj proceduri.”
Na kraju je navela da i sama Evropska unija mora napraviti neke izmjene u odnosu prema energetskoj tranziciji na Zapadnom Balkanu: “Moraju se pokrenuti dodatni pregovori s EU, o većem finansiranju projekata energetske tranzicije, jačem uplivu njihovih stručnjaka u osmišljavanje i provedbu samih projekata te mehanizmi prisile ako nema svojevoljnih aktivnosti na polju provedbe ovih projekata.”
