BiH

Meteorolog Nedim Sladić najavljuje vremenske (ne)prilike do kraja aprila…

Meteorolog Nedim Sladić najavio je na društvenim mrežama prognozu za naredni period.

-Pa dobro, do kada više? Namjerno započinjem tekst ovom rečenicom jer je to ujedno i najčešće postavljeno pitanje zadnjih dana. Kada se podvuče crta koja uključuje zbir sveukupnog nezadovoljstva pomiješan sa brojnim faktorima, zaključak ne može biti jasniji – stanovnici Bosne i Hercegovine su dovoljno siti i zime i hladnog vremena. Sa stajališta kalendara – i opravdano je. Mnogi su ili pri kraju sa ogrijevom, ili nalaze u zadnjem trenutku alternativu da preguraju hladne aprilske dane. Međutim, možda veći problem od snijega koji je padao u utorak je mraz koji u ovo doba godine nanosi štetu. I čini se kako svake godine u ovo doba, a ovo će biti već četvrta u nizu, spominjemo jedno te isto – baš kao papagaji. Valjda nećemo i 2024. godine istu priču pričati. Valjda…

 

 

Svaki put isto, kao po ustaljenom ritmu – april kao preslika prošlogodišnjih

Čini li se i Vama da aprili su neobični zadnjih godina? Iako je pitanje postavljeno jasno sa znakom upitnika, lagano sam ga mogao oblikovati sa drugim znakom interpunkcije, tj. sa tačkom i dobiti retoričko pitanje – odnosno pitanje bez odgovora, jer je dovoljno pogledati statistiku unazad 10 godina i sve će biti ubrzo kristalno jasno. U spomenutom periodu, samo april 2016. i 2018. godine su donijeli izuzetno topao april na duže staze i niz dana u kojem temperature zraka prelaze 20 °C, a ne zaboravimo da je bilo i dana kada smo bili i blizu pa i prelazili 30 °C. Međutim, od 2013. do 2023. samo u aprilu 2018. nije zabilježen snijeg, a gotovo u svim slučajevima prodor je dolazio početkom aprila. Izuzeci su 2014, 2016. i 2017. godina, kada su ovi prodori zabilježeni u drugoj (u 2014. godini), odnosno trećoj dekadi aprila (2016. i 2017. godine). Te uistinu abnormalne 2014. godine, godine koja je nažalost ostala urezana duboko u sjećanje, ponajviše zbog nezapamćenih poplava, nakon izuzetno tople zime najveći snijeg te godine je pao upravo u aprilu. No, vjerovatnije je da se mnogi više sjećaju 2021. i 2022. koji su svježiji u našim memorijama, a nažalost ni oni nisu donijeli dobra jer su oštetili bosanskohercegovačku poljoprivredu. U društvo im se pridružuje i tekuća, 2023. godina – i to sa jednim od najhladnijim prvim desetodnevljem aprila unazad 20 do 30 godina. Iz svega ovoga zaključujemo jedno – snijeg u aprilu uistinu ne smije iznenaditi. Kao što ne smijemo zaboraviti ni onu narodnu – snijeg je stariji od mraza.

 

Analiza vremena

Na vrijeme ovih dana u Bosni i Hercegovini utječe više baričkih sistema koji oblikuju vremensku sliku nad ovim dijelom Europe, ali i nad samim kontinentom. Karta ekstremnih vremenskih prilika Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena govori puno toga. Neuobičajeno hladno vrijeme uvjetovano prodorom hladnog zraka sa sjevera, uvećano u dijelovima Crne Gore, istoka Bosne i zapadne Srbije i za dvije standardne devijacije od srednjaka klime, označeno je plavim nijansama. Bosna i Hercegovina, zajedno sa centralnim dijelom Europe se nalazi u tom pojasu. Ovaj pokazatelj govori da su temperature zraka ovih dana za 8 do 10 °C niže nego što je to uobičajeno za ovo doba godine. S druge strane, neuobičajeno toplo je širom Euroazije te naročito na Iberijskom poluostrvu (žute i narandžaste nijanse) gdje su temperature zraka danas bliže brojci od 30 °C nego 25 °C. Ostaci ljubičaste nijanse, koji ukazuju na izraženije vjetrove, otkrivaju otkinuti dio mlazne struje koji je usporio nad obalama Velike Britanije zahvaljujući snažnom sistemu visokog zračnog pritiska nad Skandinavijom, pa se jedan dio račva sjeverno, a drugi južno preko sjevera Afrike na Tursku.

Veće padavine se bilježe u dijelovima egejske obale Turske, povezane sa ciklonalnim utjecajem, kao i nad istokom Engleske zahvaljujući zastoju u nestabilnom sistemu koji je naišao na, uslovno rečeno, visoki zid od koji se sudara i primoran je spustiti se južnije usljed jačanja anticiklone. On će imati svoj utjecaj i na vrijeme u Bosni i Hercegovini u dane vikenda. Zbog specifične situacije u kojem se mlazna struja račva na dva kraka i grebena koji je prisutan nad područjem Euroazije i Skandinavije, Bosna i Hercegovina, kao i veći dio Balkanskog poluostrva se nalazi u U-obliku, odnosno u zarobljenom položaju između anticiklone sa sjevera i zapada Europe u kojem se akumulirao i zadržava hladni zrak sa sjevera, uz održavanje utjecaja visinske ciklone koja već danima kruži iznad naše zemlje donoseći vlažan zrak sa područja Crnog mora s kojim smo imali dosta oblaka, ali i padavina.

altFigura 1aaltFigura 1b

Figura 1a i 1b: Račvanje mlazne struje (en. jet stream) na 300 hPa podlozi (oko 9 km visine) pri čemu jedan kraj ide preko sjevera Ujedinjenog Kraljevstva na prema Polu, a drugi se spušta preko zapadne Europe južnije preko Mediterana. Bosna i Hercegovina je u tzv. U-obliku, u kojem se održava hladan zrak, a visinska dolina sa Crnog mora donosi dosta oblaka te vlage. Izvor: ECMWF.

 

Prognoza vremena

Međutim, stvari se mijenjaju postepeno. Ipak, ne dovoljno da možemo reći da će doći dugoročnija stabilizacija, ali dovoljno da najavimo toplije i primjerenije aprilske dane. Iz svega toga je jasno da Uskrs, uključujući i Veliki Petak, neće obilježiti potpuno stabilne vremenske prilike. No, današnji dan će ujedno imati i najviše sunčanih intervala prije nego novi oblaci ne stignu sa sjevera do poslijepodnevnih sati, ali padavina neće biti. Međutim, već od spomenute visinske ciklone koja cirkuliše iznad naše zemlje, a uz spajanje manjeg upada hladnijeg i vlažnijeg zraka sa sjeverozapada od odsječenog dijela iz mlazne struje, tokom vikenda za očekivati je dosta oblaka, ali ne i previše padavina – budući da u prizemnim slojevima se nalazi blago povišeniji zračni pritisak te ne tako vlagom bogat zrak, zbog čega su vrlo slabe padavine najizglednije najprije na planinama i u višim područjima Bosne, dok će u nizinama biti i dužih suhih perioda.

U nedjelju će utjecaj prizemne ciklone koja se premješta preko Jadrana usloviti padavine uglavnom južnim, centralnim, istočnim i sjeverozapadnim područjima zemlje, no opet te padavine neće biti previše izražene, a izgledi za njih najmanji su u sjeveroistočnim područjima zemlje. Snijeg će padati na planinama i u višim područjima, a u nizinama kiša. Početkom sedmice, izmještanjem visinske ciklone na jugoistok padavine će biti rjeđa pojava u odnosu na nedjelju, a javljat će se izgledno još samo u najistočnijim područjima zemlje. Uz prolazno jačanje zračnog pritiska u prizemlju i grebena na visini s kojim će pritjecati nešto topliji zrak, dolazit će i do smanjenja naoblake na jugu i sjeverozapadu uz sve više sunca prema poslijepodnevu, a razvedravanje se do večeri širi i prema istoku, pa će utorak najvjerovatnije donijeti prolazno više sunca, ali samo nakratko.

Naime, usljed jačanja mlazne struje preko istočnog Atlantika, glavnina poremećaja premještat će se prema centralnoj Europi koji će zahvatiti i našu zemlju u vidu frontalnih poremećaja, pa će od utorka poslijepodne biti ponovo sve više oblaka usljed novog pritjecaja vlažnog zraka sa zapada, koji će usloviti prolazne padavine tokom večernjih sati utorka i prvih sati srijede. Međutim, ako je za utjehu, neće zahladniti osjetnije pa će temperature zraka se održati u okvirima uobičajenih aprilskih vrijednosti. Iz svega ovoga da se zaključiti da prije 12/13.04. stabilizacije vremena nema, ali će se barem temperature zraka oporaviti nakon hladnog početka aprila – i u većem dijelu zemlje iduće sedmice se kretati od 12 do 17, na jugu do 20 °C.

Istovremeno, nad Iberijskim poluostrvom, odnosno nad centralnom i južnom Španijom, uspostavljat će se izgledno i prvi ozbiljniji nalet vrućine u 2023. godini s temperaturama zraka od 28 do 33 °C, a može lagano prerasti i u manji toplotni val. Ovaj podatak možda nam bude zanimljiv prema kraju ili na samom kraju aprila kada nije isključen period natprosječno visokih temperatura zraka u Bosni i Hercegovini. No o tome više ćemo u sedmicama koje budu dolazile, zaključio je Sladić.

Na vrh