Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider Demokratske fronte (DF) Željko Komšić sastao se danas sa specijalnim izaslanikom za izbornu reformu Sjedinjenih Američkih Država Matthewom Palmerom i direktoricom pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelinom Eichhorst s kojima je razgovarao o izmjenama Izbornog zakona i Ustava BiH.
Nakon sastanka s međunarodnim dužnosnicima ponovio je da nije iznesen nikakav papir ili ponuđeno rješenje, ali napominje da se moglo shvatiti da je namjera izbrisati etički prefiks kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH.
Napominje da je predmet rasprave i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH odnosno kako omogućiti da se u Dom naroda biraju i oni koji se ne izjašnjavaju kao predstavnici konstitutivnih naroda – Bošnjaci, Srbi ili Hrvati.
Za Komšića to nije loš pristup, a dodao je i da je na sastanku naglasio da se stvari trebaju deblokirati u Federaciji BiH, ocjenjujući da je ključni faktor blokade u Domu naroda Federalnog parlamenta.
Kaže da nije bilo razgovor o ponašanju člana Predsjedništva i lidera SNSD-a Milorada Dodika, iako je Komšić iznio svoje stavove o tome jer tvrdi da je upravo to izvor političke krize u BiH budući da se radi o ugrožavanju suvereniteta BiH što pomažu i susjedi BiH kroz zahtjeve Dodika, ali i lidera HDZ-a Dragana Čovića.
Osvrnuo se na mogućnost uvođenje sankcija Dodiku, kazavši da je mišljenja da bi Dodika više pogodile sankcije Evrospke unije ili barem pojedinih zemalja posebno ako bi one bile uvedene u krug ljudi koji su oko njega koji su mu politička i materijalna podrška u smislu držanja poluga vlasti u bh. entitetu Republika Srpska.
Problem je i u tome, kaže Komšić, što se više ne insistira na rješavanju svih presuda Evropskog suda za ljudska prava, iako je svjestan zašto je u prvom planu presuda u predmetu “Sejdić i Finci protiv BiH” jer ju je moguće implementirati ako se izbjegne etnički pefiks za izbor članova Predsjedništva i Dom naroda BiH.
– No šta je sa ostalim presudama Evropskog suda za ljudska prava posebno presudom “Zornić” od čega svi bježe. Razumijem da je ona u ovom sistemu najteža za implementaciju, ali ćemo morati i o njoj razgovarati – stava je Komšić.
Svjestan je činjenice da je u pitanju presuda koja ruši ovakav sistem organizacije države, čak zadire i u osnovne društvene postavke odnosno kako bh. društvo funkcionira, ali to se poklapa s politikom koju Komšić zagovara, no, kaže da u tome neće biti podrške stranaca.
– Oni naime insistiraju na Predsjedništvu i državnom Domu naroda u smislu brisanja etničke odrednice i promjenama Izbornog zakona koji se tiču osiguranja da izbori budu fer i pošteni – pojasnio je Komšić.
Kaže da se na sastancima s njim ne razgovara o organizaciji izbornih jedinica, jer je to izigravanje bilo kakvih procesa reformi te ako bi se uvela varijanta nejednake vrijednosti glasa to bi vodilo ka etničkom ograničavanju i teritorijalizaciji etničkog principa.
– Time bi se protivnicima ove zemlje dala politička i pravna osnova za dalju podjelu i imali bi bolju poziciju nego što je sada imaju – dodao je Komšić, izražavajući bojazan da do izmjena Izbornog zakona do maja naredne godine neće doći.
Osvrnuo se i na jučerašnju sjednicu Doma naroda PSBiH i činjenicu da je HDZ glasao za poništenje izmjena Krivičnog zakona BiH kojom je zabranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, kazavši da je politika HDZ-a poznata i identična s pozicijom sa SNSD-om, a jučerašnje glasanje je samo javni dokaz tome.
– Ovo je dokaz koliko nisko politika u BiH može pasti, da se na takvim stvarima slože. Taj zakon nije uperen ni protiv koga, niti jedne institucije ili administrativne jedinice, to je jednostavno civilizacijska norma – podvukao je Komšić.
Stoga, kaže da biti protiv toga znači svrstati se na stranu onih protiv kojih govori taj zakon zbog čega smatra da se HDZ svrstao na stranu onih koji su počinili genocid, čime je HDZ ogolio svoju politiku.
