HDZ BiH i lider ove stranke Dragan Čović već godinama ponavljaju priču kako Hrvati u BiH trebaju sami sebi birati predstavnike pozivajući se pri tome na dvostruki izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
Ovom narativu priključile su se i druge stranke, prije svih NIP i SBB, a sve pod pričom da je za građansko uređenje BiH prerano(!?).
U isto vrijeme traju napadi na Komšića, a prof.dr. Senadin Lavić u razgovoru za Novinsku agenciju Patria odgovara na pitanja otkud napadi na Željka Komšića Ili, drugim riječima, kome smeta Željko Komšić?
„Mogu reći, prije svega, predsjednik Željko Komšić je danas semiotički princip Bosne. On označava, potvrđuje i čuva bosansko načelo da svaki čovjek Bosne može birati i biti biran u sve instance vlasti, pa i za predsjednika države, bez obzira na njegovu etničku, povijesnu, vjersku, tradicionalnu ili bilo koju drugu identitetnu oznaku. U Komšiću se također prepoznaje načelo jednakopravnosti građana ili državljana Bosne, odnosno svi građani ili državljani Bosne imaju jednaka prava pred zakonom i jednako vrijede kao ljudi na svakom pedlju njihove države. Pritom, treba podsjetiti da je Komšić član Predsjedništva BiH iz reda bosanskohercegovačkog hrvatskog naroda“, kazao je Lavić.
Patria: Zašto se tako ostrašćeno želi bh. građanima nametnuti plemenski pogled na svijet?
Lavić: Iz dva polazna bosanska principa razvija se cjelovita bosanska politička ideja koju etnopolitika i etnički nacionalisti žele sakriti od građana i nametnuti im kolektivistički ili plemenski pogled na svijet. Iz tog kolektivističkog svjetonazora uglavnom su na Balkanu izbijali sukobi u posljednja dva stoljeća i neprestano se negiralo pravo pojedinca da ima i čuva sebe kao neupitnu vrijednost i činjenicu. Barbarstvo kolektivizma postalo je, nažalost, politička kultura i dio mentaliteta.
Patria: Šta napadi na Željka Komšića suštinski predstavljaju?
Lavić: Svi napadi na Komšića predstavljaju pokušaj etnopolitike i nacionalističke isključivosti da se u Bosni onemogući građansko društvo i individualna prava i slobode. Pokušaj etnopolitike da se Bosna svede na plemensko-etnička geta direktno vodi u nove konflikte za teritorije i “životni prostor”. U ovom kontekstu bosanstvo se pokazuje kao okvir u kojem se smiruju i ispunjavaju sve unutarnje bosanske sastojnice i stvaraju novu vrijednost. Bosanstvo, pritom, ne znači potiranje ili negiranje Bošnjaka, Hrvata, Srba, Slovenaca, Slovaka, Rusa, Ukrajinaca, Karavlaha, Crnogoraca, Albanaca i drugih narodnih grupa u njihovom etničkom identitetu, već upravo suprotno. Bosanstvo razvija i čuva sve pojedinačne identitete uz razvijanje svijesti o pripadanju zajedničkoj državi Bosni i Hercegovini koja je stara povijesna i politička činjenica.
Patria: Čini se da je najveći grijeh Komšića, što nije po volji HDZ-a i Dragana Čovića?
Lavić: Obični ljudi u svakodnevlju, bosanskohercegovački građani i državljani, osjećaju i doživljavaju Komšića kao nekog bliskog njihovim idejama Bosne i života u njoj, te zato glasaju za njega.
On nije Hrvat po mjeri HDZ-a i Dragana Čovića. On je i Bosanac i Hrvat, Bosanac Hrvat ili Hrvat Bosanac. On u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine predstavlja sve građane i skrbi o interesu države. Gospodin Komšić nije “legitimni predstavnik jednog naroda”, nego predstavnik svih građana i državljana Bosne i Hercegovine u Predsjedništvu države.
Treba podsjetiti da je Komšić izabran glasovima građana BiH (Hrvata, Bošnjaka, Srba i drugih) i to je najvažniji bosanski princip – za njega glasaju svi, iz svih etničkih i različitih društvenih grupa, povrh njihovih etničko-religijskih torova u koje ih guraju domaći etnonacionalisti i njihovi EU saveznici zadnjih trideset godina, od Lisabona do Daytona! Izgleda da je ovo najveći problem antibosanskim snagama.
(A.Č.Z.)
