U današnjem izdanju rezimea razgovarali smo sa Jasminom Imamovićem, potpredsjednikom SDP-a i gradonačelnikom Tuzle.
Na početku, kaže da posljednji potez ruskog predsjednika nije dobar.
“Analitičari će reći da je uradio očekivan potez, ali poprilično neočekivan i dosta drzak potez. Mislim da to nije dobro. Proglasili samostalnost, on ih odmah priznao, sad ne znamo jesu li snage tamo njegove mirovne snage ušle ili ne, dali su spremne da uđu, tako da nije to dobro kao presedan. To je vrlo opasno. Cijeli poredak, i evropski i svjetski je kao npr. najlon čarapa i gdje god se dogodi poremečaj, ako se brzo ne sanira čitava mreža će se raspasti. Zato treba voditi računa da se ne proširi taj poremećaj koji je nastao između Rusije i Ukrajine, sa dosta opasnim držanjem Rusije.”
Smatra da je jedina nada što Putinova ambicija seže do teritorije zemalja bivšeg SSSR-a.
“Ni bivša Jugoslavija ni Bosna nisu bile nikada SSSR. Jedina je nada tu da te ambicije ne rastu kod njega, a ko zna šta je u njegovoj glavi, ali da ima ambicije kad su u pitanju istočni susjedi, to je već vidljivo iz medija.”
Na pitanje može li ovo osnažiti separatističke ideje u BiH, odgovara: “Može svakako. Mi imamo na djelu već dugo separatizam. Kao oživljavanje nekog velikohrvatskog i velikosrpskog državnog projekta i vidite u toj terminologiji, oni kažu da su dvije radikalno suprotne strane separatizam i unitarizam. Nema unitarizma. Ima samo separatizam. Kako može u BiH biti unitarizam kad je to najdecentralizovanija država u Evropi, vjerovatno i na svijetu? Ne postoji nijedna druga država da ima 13 ustava, Brčko distrikt kao 14. elemenat, oni imaju statut. Nijedna država nema 14 zakonodavnih skupštine, parlamenata itd. Nijedna nema 13 premijera. Šta još ima da se decentralizira? Ne vidim da može iko razuman da kaže da ovdje, a postala je udomaćena riječ, mi koji smo za očuvanje BiH u nekim AVNOJ-skim granicama smo odjednom unitaristi. Ja mislim da bi je trebalo racionalizirati. Mislim da su građani žrtve armije ministara i poslanika. Ne može se dati prilika ekonomiji u administraciji zapletenoj državi. Gotovo više niko ne spominje legalitet. Legalitet je ustavnost i zakonitost. Dakle mora biti po zakonu, mora biti po Ustavu. Sad se stalno koristi legitimitet. Neuporediva je BiH i bivša Jugoslavija. Obratno su nastale. BiH je postojala stoljećima prije Jugoslavije i postoji evo i poslije Jugoslavije.Nesporan je višestoljetni kontinuitet državnosti BiH.”
Što ne želimo da se dogodi BiH, ne želimo da se dogodi ni Ukrajini
Imamović kaže da, kada je u pitanju situacija u Ukrajini, treba se ponašati samo u interesu BiH.
“Treba prije svega najviše da vodimo računa o građanima BiH i o BiH. Dakle, što se uklapa u sadašnjost i budućnost BiH, takav uvijek stav treba zauzimati. On će biti podijeljen jer imamo sada političku krizu u BiH, ali nastupiti principijelno – što ne želimo da se dogodi BiH, ne želimo da se dogodi ni Ukrajini.”
Ističe da poprilična opasnost prijeti teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH.
“Probudila su se ova dva velikodržavna koncepta. Odjednom izmišljao kao neke neprijatelje demokratije unitariste, a nema unitarista, BiH je decentralizirana. Susjedne bi onda države bile unitarne. One nisu ni blizu decentralizovane kao BiH. Mnogo ima u želji onih koji su na vlasti da ostanu na vlasti. Vidite da je počela cijela tarapana kada su recimo gospodin Dodik i Čović izgubili kontrolu, a to je dokaz da su je imali, nad CIK-om i VSTV-om. Boje se Tužilaštva i treba da ga se boje, svi. Dodik hoće da osnuje VSTV RS-a da bi prestao da strahuje. Stalno je negirao genocid, a kad je zakon stupio na snagu prestao je s tim. Znači boji se da protiv njega ne bude podignuta optužnica. Ovdje je dosta krivičnih djela počinjeno.”
Naglašava da je historija pokazala da je oklijevanje vrlo opasno.
“Kada se vidi da neko remeti određeni pravni poredak, određena pravila ponašanja, treba reagovati brzo da se požar ne proširi i da ne bude kasno. To oklijevanje je civilizaciju koštalo drugog svjetskog rata. Da su prije reagovali možda su ga mogli zaustaviti. Poslije smo mi u BiH bili žrtve tog oklijevanja i na kraju je došlo do intervencije NATO pakta, ali mnogo je ljudi izgubljeno, mnogo sudbina uništeno. Treba žuriti da se spriječe veći poremećaji i da se spriječi rat. Ja sam za to da, ako vide da neko griješi, da mu se odmah izrekne sankcija. Nema tu čekanja. S druge strane, ne možemo samo da očekujemo od stranaka. Ovo je naša zemlja. Mi imamo zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Svako u okviru svoje nadležnosti treba da uradi ono što mu je posao. Nije to obično krivično djelo, neka sitnica. Čovjek prijeti da će da formira oružane snage, paravojsku da napravi. Ono što me posebno zabrinjava je ovaj pokušaj sada da ne bude izbora. Sve je ovo da ne bude izbora. Ako ne budu izbori radit će vlade u tehničkom mandatu i mi ćemo od tri stuba izgubiti zakonodavnu vlast. Zaista je jako opasno po ovu zemlju da ostane bez parlamenata. Ja se nadam da će izbori biti i da će visoki predstavnik izvršiti svoje obećanje. Vladajući mogu napraviti da ne budu izbori samo tako da ne glasaju za budžet. Očekujem da visoki predstavnik odbrani pravo građana BiH da bar jednom u četiri godine biraju državnu vlast. Da nametne budžet i neka se održe izbori, promijenit će se okolnosti. Ovi koji ruše BiH mislim da nakon izbora ne mogu imati ovoliku snagu.”
Izbori su pravo građana BiH
Imamović ističe da se Izbornim zakonom skreće pažnja sa bitnih stvari.
“Ovaj hoće da odnese pola Bosne, a ovaj drugi zapeo za jedan od zakona. Iz mnoštva zakona izdvaja se jedan zakon i da će propasti svijet ako se ne izmijeni. Ne razumijem zašto HDZ tako uporno to tvrdi. Na osnovu čega oni izvlače svoje pravo. to su pravo stekli na prošlim izborima kada su imali Izborni zakon koji je sada na snazi. Izbori su pravo građana BiH. Ne može neko građanima oduzeti, ne mogu nikakvi partijski lideri svojim pregovorima oduzeti građanima pravo na izbore.”
O HDZ-u i HNS-u kaže da vode separatističku politiku.
“Vrlo su teški to pregovori kad sve mora biti onako kako kaže HDZ. To nisu pregovori, to je ultimatum, to je prijetnja. Mislim da izbori treba da se dogode, da vidimo kakva je volja građana, da treba da se dogode na vrijeme 2.10. i da vidimo kakva će biti onda garnitura u Parlamentu. A onda polako razmisliti i o adekvatnim izmjenama Izbornog zakona, bez ucjena i ultimatuma. Prvo moramo imati ravnopravnost građana. Moramo uvažiti i narode i sve građane. Nema govora o trećem entitetu. Na to nikada nećemo pristati. Dva entiteta BiH garantuju da se neće raspasti.”
Kada je riječ o situaciji u Tuzlanskom kantonu Imamović kaže da ne pamti da je TK-a imao ikada kompetentnijeg premijera od Kadrije Hodžića.
“Odjednom se dogode preletači na ove još ranije preletače i obori se Vlada. Vidim da ova većina nije imala nikakav plan osim da obore Vladu Kadrije Hodžića.”