BiH

Izetbegović o pregovorima o izbornom zakonu, odnosima Bošnjaka i Hrvata, ponuđenim rješenjima, održavanju izbora

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović komentirao je danas u intervjuu za Federalnu novinsku agenciju (FENA) pregovore oko izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine izražavajući optimizam da će posljednji iskorak u postizanju dogovora ipak biti postignut.

To se mora dogoditi, kaže Izetbegović, jer se odnosi Hrvata i Bošnjaka moraju popraviti, a političari te odnose moraju relaksirati i onda će se doći u situaciju da se napravi finalni korak kada je u pitanju postizanje dogovora.

– Svi će morati odustati od maksimalističkih ciljeva, a kada kažem da je napravljeno devet od deset koraka mislim na važne dogovorene stvari koje neće biti ‘bačene u vodu’. Neki od njih će već sada proći, poput pitanja osiguranja integriteta izbornog procesa oko čega je dogovor napravljen i nema razloga da ga ne usvojimo – kaže Izetbegović.

Također, ustanovljen je model, koji možda nije savršen, ali je elektorski model za izbore prihvaćen, a blizu su i dogovora oko postizanja definicije koja se odnosi na nacionalnost onih koji ulaze u Predsjedništvo BiH koja će biti u skladu s prijedlogom Venecijanske komisije.

 

Kada je u pitanju funkcionalnost Federacije BiH i modeli na kojima je SDA insistirala i za koje je Izetbegović lično mislio da će se teško postići, svi su prihvaćeni od učesnika pregovora, a dogovoren je i izbor u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

– To su vrlo važne stvari u kojima ima pomaka, osim kada je u pitanju implementacija presude u slučaju “Ljubić” i od toga zavisi model koji se odnosi na vitalni nacionalni interes i mislim da ćemo prije ili kasnije na ovim temeljima i doći do dogovora – stava je Izetbegović.

Na optužbe lidera Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragana Čovića da je “izigrao Mostarski sporazum”, Izetbegović odgovara da je on pristao na to da će se pokušati naći model za “legitimno predstavljanje”, što je pitanje aktuelno već 15 godina i o čemu se s međunarodnim predstavnicima pokušava naći dogovor.

– Ali preuzeti obavezu da ću s Čovićem riješiti to pitanje je nerealna stvar i niko to nije mogao očekivati, ali smo mogli raditi na tom modelu i ne gubiti vrijeme. Izgubili smo vrijeme jer HDZ nije izašao u susret našem zahtjevu da se popune ministarstva u Vladi Federacije BiH. SDA je u jednom trenutku ostala bez tri ministra – kaže Izetbegović.

 

Dodaje da je SDA bio pod pritiskom, ali i da on ne umije pregovarati na način “ne možeš ovo dobiti dok mi ne ispuniš ovo što sam zamislio”, stoga smatra da je Čović u tom smislu napravio grešku.

Kada je u pitanju legitimno predstavljanje, Izetbegović postavlja pitanje ko su to legitimni predstavnici jer su bivši premijer “Herceg-Bosne” Jadranko Prlić i bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić haški zatvorenici osuđeni za ratne zločine.

– Da li su legitimni samo oni kojima su ovi ljudi bili vođe u jednom trenutku za Bosnu i Hercegovinu, da li je nelegitiman Hrvat koji se nije ogriješio od BiH i svoje komšije, koji je bio pripadnik Armije RBiH? Zato se borim za poziciju Srba i Hrvata, pa i Bošnjaka u odnosu na ono što je radila vojska Fikreta Abdića za njihovu predstavljenost i poziciju u ovom društvu. Ne možemo njih ostaviti po strani, ja to dozvoliti neću –  kazao je Izetbegović.

 

Ističe da  stranke okupljene u Hrvatski narodni sabor (HNS) koji predvodi HDZ imaju svoju poziciju i predstavljaju većinu Hrvata, ali postoji još jedna snažna multietnička komponenta u cijelom političkom spektru koja se ne može ignorirati i koju SDA neće dozvoliti da bude isključena iz procesa.

Govoreći o odnosu HDZ-a prema SDA, izdvojio je za primjer uvjetovanje da HDZ neće pristati na imenovanje ministara u Vladi FBiH ukoliko se ne udovolji njihovim zahtjevima, neće biti potpisan ugovor između BiH i Islamske zajednice, koketirat će, ističe Izetbegović, s onim što radi lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i na taj način “provocirati cijeli bošnjački korpus koji će potom biti primoran nešto da prihvati”.

– Ali Bošnjaci su narod koji ne umije tako funkcionirati. Pod najtežim historijskim okolnostima Bošnjaci nisu željeli pristajati na takav ultimatum. Kada im je prijetila višestruko jača JNA, oni se nisu povukli. To je narod koji mora imati predstavnike koji će ličiti na takav narod i koji neće raditi stvari pod ultimatumom. Ako to ne budem ja doći će sljedeći koji će biti takav. To moraju razumjeti sve strane u BiH. S nama se treba dogovorati – dodaje Izetbegović.

 

Potezi koje je HDZ povlačio, smatra Izetbegović, poput odlazaka u Banja Luku i davanja poruka da su protiv izmjena Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločina sužavali su prostor za kompromis.

Osvrnuo se na elektorski model izbora naglašavajući da je to “krut” model jer pobjednik nosi sve. Ako ste pobjednik za jedan glas od onog sljedećeg – on gubi sve, takav model znači da se dodaje fiksni dio elektorskih glasova za manje kantone, čime bi se poboljšala pozicija hrvatskih predstavnika, što je za Izetbegovića prihvatljivo.

Kaže da ako se stotinu elektorskih glasova podijeli kroz izborni rezultat sljedećih 100 se fiksno dodaje svim kantonima i onima koji su do pet puta manji i time se pojačava pozicija Hrvata, što je SDA prihvatila tokom pregovora u Neumu.

– No, nakon toga tražilo se da se taj fiksni dio povećava i da on bude duplo veći nego ono što ste realno dobili na izborima. Tada je taj model za SDA postao neprihvatljiv – kaže predsjednik SDA.

 

On napominje da HDZ ima strah da bi u jednom trenutku stranke koje ne pripadaju HNS-u mogle imati trećinu Kluba Hrvata i stranke oko HNS-a isključiti iz procesa te je napravljen mehanizam prema kojem se nikada neće dogoditi da jedna trećina dođe iz drugih stranaka.

SDA je, kaže bila i za to da se poveća broj sa šest na sedam ili osam Hrvata koji ne mogu doći predominantno iz bošnjačkih kantona kojih je pet, ali za HDZ je to bilo malo, tvrdi Izetbegović, te su tražili da se uvede takozvani prag, odnosno da ukoliko u jednom kantonu ne živi pet posto Hrvata da ne daje ni jednog delegata.

– Nudili su i druge alternative, ali se sve svodilo na isto, a to je da Tuzlanski kanton, Unsko-sanski, Bosankopodrinjski ili Kanton Sarajevo ne daju ni jednog Hrvata, što je za SDA bilo previše. Ne možemo dopustiti da Srbi i Hrvati budu izbrisani iz kantona u kojima čine manjinu, a Bošnjaci iz kantona u kojima su manjina, poput Livanjskog i Posavskog kantona, što bi se dogodio. Cijela volja hrvatskog korpusa svela bi se na ono što želi HNS – tvrdi Izetbegović.

 

Nakon okončanja prošlosedmičnih pregovora o Izbornom zakonu, međunarodni dužnosnici koji su vodili pregovore s domaćim liderima, pohvalili su prijedloge koji su značili poboljšanje funkcionalnosti Federacije BiH, iako to nije bilo aktuelizirano na početku pregovora.

Upravo na tome je insistirao Bakir Izetbegović koji kaže da je zanimljiv preokret u tom smislu, jer su na početku bili protiv toga, ali kaže da nije htio pregovarati bez toga, što smatra svojim ličnim uspjehom jer ne samo da su stavljeni na stol da se o njima razgovora nego smatra da su kvalitetno riješeni.

– Neće se moći više blokirati imenovanje predsjednika Federacije ili Vlade FBiH ili popunjavanje Ustavnog suda FBiH, niti će se preko reda usvajati zakoni na Domu naroda nego će ići hronološkim redom. Predstavnici međunarodne zajednice su to pohvalili, što je veliki pomak. Nažalost, to je sada ostalo mimo dogovora, HDZ je pristao na to i mislim da će biti spreman na to u narednom turnusu pregovora – kaže Izetbegović.

 

Lider SDA Bakir Izetbegović insistirao je na svođenju ovlasti Doma naroda Federalnog parlamenta na nivo samo zaštitite vitalnog nacionalnog interesa, jer smatra da svako u BiH ima pravo adekvatno biti predstavljen i zaštiti se, a ne da raspolaže svim mehanizmima i zaustavlja šta god želi.

Za primjer je naveo da je HDZ zaustavio kroz Dom naroda FBiH oporezivanje kladioničara koji “obrću milijarde KM godišnje”. Plaća se porez na dječiju hranu, udžbenike, lijekove, ali ne i na kockanje, dodaje Izetbegović.

– To nije vitalni nacionalni interes. Možda je to neki drugi interes, ali vitalni nacionalni sigurno nije. Tako da je to bio cilj, da se ne kontrolira život u državi ili Federaciji BiH i to je balansiran stav – smatra Izetbegović.

 

HDZ je pristao na takve razgovore, kaže Izetbegović, ali njihov zahtjev potom je bio da iz odlučivanja o vitalnom nacionalnom interesu treba isključiti Ustavni sud koji je arbitar u tome da odluči da li je nešto vitalni nacionalni interes i da li je ga nešto ugrožava, nego bi to radio samo Klub Hrvata u Domu naroda FBiH.

– To je besmisleno, jer bi oni mogli reći da sve vitalni nacionalni interes pa i kladioničari pa to odobriti natpolovičnom većinom unutar jednog kluba koji bi imao mogućnost da kontrolira život u Federaciji BiH – ističe Izetbegović.

Predsjednik Naroda i Pravde Elmedin Konaković se usprotivio reduciranju ovlasti Doma naroda FBiH na nivo ovlasti Vijeća naroda Republike Srpske za šta Izetbegović kaže da su se svi iznenadili od onih koji su bili na sastanku, uključujući i Čovića, do javnosti.

 

Izetbegović podsjeća da način na koji radi Vijeće naroda RS-a i Dom naroda FBiH dijametralno se razlikuju. U Vijeću naroda RS-a Bošnjaci i Hrvati su imali stotine apelacija za ugrožavanje vitalnog nacionalnog interesa, ali to tijelo ne radi na ustavan način i u neskladu s Ustavom RS-a.

– Ne znam da li je Konaković imao te stvari u vidu, mislim da nije i da je izjednačio nešto što se ne da izjednačiti te je izazvao reakciju širom BiH – kaže Izetbegović.

Lider HDZ-a optužio je prošle sedmice Izetbegovića da “brutalno želi srušiti BiH i mijenjati njenu strukturu”, ali Izetbegović kaže da što se tiče SDA ne mora se mijenjati ništa. Izbor članova Predsjedništva BiH bio je jedno vrijeme ključan za HDZ, ali to se radi po Ustavu i zakonu i ne moramo ga mijenjati, kaže Izetbegović.

 

– To HDZ traži da se promijeni, a onda traže da se promijeni i Dom naroda. Mislim da je brutalno ovo što Čović traži. Da se isključe Hrvati iz glavnog grada BiH, Zenice i Tuzle i da se sve svede na volju stranaka okupljenih oko HNS-a koji su na izborima 2018. godine u FBiH dobile svaki šesti glas, a 2020. godine svaki sedmi glas – podvlači Izetbegović.

On je odbacio tvrdnje da su mu predstavnici međunarodne zajednice prijetili, ocjenjujući da su se oni zaista trudili da pomognu bh. liderima, čemu im je i javno zahvalio, ali su mu početkom razgovora naglašavali da će morati napraviti teške ustupke.

– Vjerovatno su znali šta se sprema u Ukrajini, možda sada znaju neke stvari koje mi ne znamo te su naglašavali da je od iznimne važnosti riješiti pitanja s hrvatskim narodom i Hrvatskom te da će biti potrebno napraviti određene ustupke koji će se možda odraziti na popularnost SDA. Naveli su i da je Alija Izetbegović svojevremeno morao pristati na neke ustupke kako bi se uspostavio mir, a sada je potrebno sačuvati mir te da bih trebao biti spreman na ustupke koji će možda biti bolni – kaže Izetbegović.

 

Ipak, on ne misli da je to bio neprincipijelan pritisak naročito ne neka ucjena ili prijetnja jer postoji svijest o tome da bi bilo dobro da smo uspjeli doći do dogovora, te je najavio da će i dalje raditi na relaksaciji odnosa Bošnjaka i Hrvata, za koje ne smatra da su loši, ali političari prave problem.

Izetbegović je mišljenja da je u procese pregovora o Izbornom zakonu trebalo dati više prostora predstavnicima ljevičarskih/građanskih opcija, dodajući da nije jasno zašto su stranci pozicionirali stvari da Čović i on trebaju postići dogovor kad je problem nastao između ljevičara i HNS-a.

– HDZ rigidno zastupa etnocentrični princip, a ljevičari zastupaju stoprocentno građanski princip i ako je negdje nastala frustracija ona je nastala kod izbora člana Predsjedništva BiH. Oni bi trebali da se dogovore i da građanske stranke čuvaju svoj interes, a ne da to radi Bakir Izetbegović s Čovićem iza zatvorenih vrata, a da oni prigovaraju – stava je lider SDA.

 

Iznio je mišljenje da su oni morali biti uključeni u pregovore od početka, a naročito u finalnom dijelu pregovora kada su se sami od njih udaljili. Trebali su, smatra Izetbegović, biti za stolom i reći šta je njihov interes jer je ovako sve bilo prepušteno njemu, ali ubuduće svi će morati biti na pregovorima koji će se morati nastaviti.

Izetbegović smatra da će ove godine morati biti održani izbori, jedino se mogu pomjeriti za mjesec dana i biti organizirani u novembru, ali će vjerovatno biti u oktobru. Ističe da nema razloga za odgađanje izbora. Sada je situacija, kaže, da se nije ispoštovala volja građana s prošlih općih izbora zato im se sada ne bi trebalo zabraniti da izađu na izbore.

– Ako HDZ ne želi izaći na izbore može ih bojkotirati, ali ih ne smije pokušati destruirati proces ili blokirati kroz nedonošenje budžeta. Izbori će se održati, a vidjet ćemo šta će biti rezultati. Procesi oko izmjena Izbornog zakona će se nastaviti, a u njih će biti uključeni svi – stava je Izetbegović.

Bosna i Hercegovina je pozvana da zauzme jasan stav kada je u pitanju agresija Rusije na Ukrajinu, a Izetbegović je mišljenja da će BiH imati takav stav jer ovo što radi Rusija u Ukrajini stvar front otpora u svijetu koji će jačati, a Rusija će se suočiti s jačim frontom u kojem mora biti i BiH.

 

– Dodik i ljudi koji ga prate morat će dobro razmisliti da li će stajati uz ono što Rusija radi u Ukrajini. Dodik zna okrenuti stvari za 180 stepeni polako i neprimjetno pa ovdje neće biti potrebe za tim budući da postoje već usvojeni strateški dokumenti na nivou Predsjedništva i parlamenata koje je samo potrebno pratiti i implementirati – kaže predsjednik SDA.

Ocijenio je da Dodik nakon uvođenja sankcija omekšava svoj odnos jer je svjestan da je na strani koja nema dobru poziciju i koja ne može dobro završiti.

Kako je zaključio predsjednik SDA Bakir Izetbegović u intervjuu za Fenu, ono što se krenulo raditi u Narodnoj skupštini Republike Srpske kada su u pitanju zaključci o prijenosu nadležnosti je protivustavno i protiv Dejtonskog mirovnog sporazuma. Podvukao je da to može zaustaviti Ured visokog predstavnika (OHR) ili visoki predstavnik ili Ustavni suda BiH jer se ne mogu oduzimati nadležnosti s državnog nivoa.

 

 

Na vrh