Franjo Leder – Kipar čija su djela uništena ali ne i zaboravljena

17.04.2021.

Autor: enovosti.ba



 


Čuveni kipar Franjo Leder rođen je u Tuzli 29. oktobra 1905. godine.

Otac Johan, porijeklom iz Češke, bio je po zanimanju žandarmerijski narednik.

Franjini roditelji vjenčali su se tek 1907. godine, a u braku su dobili još tri sina Emil, Oto i o trećem sinu nema dovoljno informacija jer je rano otišao u Njemačku.

Franjo-Leder-1

 

Sin Emil je bio po zanimanju zanatlija – tišler i živio je u Tuzli dok je Oto bio direktor fabrike papira u Zagrebu.

Franjo Leder svoje školske dane proveo je u rodnom gradu Tuzli. Pohađao je Gimnaziju u periodu od 1922 – 1925. godine. Svoje školovanje je prekinuo kada je pao u trećem razredu. U ovom periodu umro mu je otac Johan kojeg kasnije nikada nije spominjao.

Svoje dalje obrazovanje nastavlja 1926. godine kada je položio prijemni ispit i upisao Kraljevsku akademiju za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu ( današnja Akademija likovnih umjetnosti). Za vrijeme studiranja u Zagrebu posebno se ističe činjenica da je sudjelovao u kreiranju spomenika kralja Tomislava.

 

U Tuzli je realizirao mnoga umjetnička djela

Nakon što je uspješno diplomirao 1932. godine vraća se u Tuzlu. Poslije dvije godine bez ikakvog zaposlenja Franjo počinje raditi kao profesor crtanja u Mostaru, Gospiću i Nikšiću.

U Nikšiću je najduže radio kao profesor u periodu od 1939. do 1941. godine gdje je i dočekao Drugi svjetski rat. Ljeta je provodio u Tuzli gdje je radio na mnogim umjetničkim djelima.

Nakon oslobođenja Tuzle 1944. godine počinje raditi u Odsjeku za umjetnost i kulturu Oblasnog NO odbora za istočnu Bosnu. U ovom periodu kolege su mu bili poznati slikari Ismet Mujezinović i Vojo Dimitrijević.

Franjo je radio i u rudnicima Kreka gdje se bavio izradom grafikona o kretanju proizvodnje uglja.

20170907_132346-e1505255222807-576x1024

 

Čuveni murali u Domu zdravlja

Jedan od većih Franjinih radova zasigurno je mural u bivšem Domu zdravlja. Mural koji se nalazio u dječijoj čekaonici bio je ispunjen prizorima iz dječijeg života. U istom Domu zdravlja imao je prostorije za rad i stanovanje.

U periodu od 1955. do 1957. godine radio je u tuzlanskoj Gimnaziji.

U ostala djela Franje Ledera koja su vrijedna spomena ubrajamo portret osnivača sokolstva u Čehoslovačkoj (nekada u Sokolskom domu), portret N. Todića, reljef Borbom ka slobodi, bista Save Štekovića, portret ing. Bogdana Đukića, most s kipovima 1936.

Kompozicija ” Borbom ka slobodi ”

Čuvena kompozicija ”Borbom ka Slobodi” ,nastala je 1936. godine gdje je na reljefu predstavljena borba Mlade Bosne za vrijeme austrougarske okupacije.

U lijevom dijelu nalazi se figura koja predstavlja patnju naroda u borbi za svoja prava i slobodu, dok je u desnom dijelu prikazano oslobođenje od cjelokupnog režima Austro – Ugarske monarhije. U sredini kompozicije je Miško Jovanović, čovjek koji je bio predvodnik  svih snaga u borbi protiv okupatora.

borba-ka-slobodi

”Borbom ka Slobodi” bila je najveća skluptorska kompozicija u reljefu koja je rađena u Tuzli. Nalazila se u Sokolskom domu u Tuzli. Nažalost, kompozicija je uništena 1941. godine od strane fašista.

No, ovo nije jedino djelo Franje Ledera koje je uništeno. Brojne sklupture, statue i gipsane ornamentike također su devastirane.

Ostala djela koja su ”preživjela” devastiranje mogu se pronaći na sljedećim lokacijama :

  • Dom DTV Partizan
  • Galerija jugoslovenskog portreta Tuzla
  • Vatrogasni dom Tuzla
  • Dražen Djukić Tuzla
  • Aleksandar Snjatinski Tuzla
  • OŠ „Vladimir Nazor“ Živinice
  • Umjetnička galerija BIH Sarajevo
  • Vera Mrmak Beograd

 

Živio je na jednostavan ali i tada neobičan način

Franjo Leder nije se uklapao u tadašnje društvene i moralne okvire, no ipak je bio prihvaćen i omiljen od strane drugih.

Nakon Drugog svjetskog rata Franjo nije se mogao snaći i oduprijeti porocima poput alkohola. Alkohol je više puta ugrožavao njegovo zdravlje, te je išao na liječenje u Zagreb. Franjo Leder umro je 7. januara 1963. godine.

Njegove posljednje godine života nisu bile dostojne jednom velikom umjetniku kao što je on. No, jedno je sigurno – ostavio je veliki trag u bosanskohercegovačkoj umjetnosti. Franjo Leder zaslugama svog lika i djela postao je važna historijska ličnost vrijedna spomena.

 

Dva mjeseca do početka Festivala Savremene Žene 2021



BoljaTuzla.ba


Komentari

Portal BoljaTuzla.ba (u daljem tekstu Redakcija) zadržava pravo moderacije tj. pregleda, brisanja, izmjene i svih drugih mogućih radnji nad komentarima/mišljenjima posjetilaca, u cilju održavanja konstruktivne, kreativne i kulturne diskusije, bez obaveze najavljivanja i/ili ranijeg obrazloženja. Komentari koji vrijeđaju ličnost, porodicu, bilo koje (javne ili privatne) osobe biće izbrisani i/ili izmjenjeni u skladu s Uslovima korištenja portala.

Dobrodošli na boljatuzla.ba

klikni ovdje i

Kaži šta misliš!

Unesite pojam za pretragu, a zatim tipku ENTER!

BoljaTuzla.ba SOC!AL

 

2012 © BoljaTuzla.ba - Sva prava zadržana. Kontakt | Impressum | Uslovi i pravila korištenja.
Stranica je optimizirana za Mozilla Firefox, Google Chrome i Apple Safari web browser. Preuzmite novi web browser!