Edin Forto, ministar komunikacija i prometa BiH, Duška Jurišić, zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice te državni parlamentarci Sabina Ćudić i Predrag Kojović obratili su se Oliveru Varhelyju, evropskom komesaru za proširenje, a povodom njegove izjave date u Beogradu o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici.
“Svjesni smo da je još uvijek mnogo posla pred nama na putu za punopravno članstvo u Evropskoj uniji, a jedan od zadataka je poduzimanje konkretnih koraka na unapređenju okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevazišlo naslijeđe rata. U mišljenju Evropske komisije svojevremeno je navedeno ‘kako političko okruženje još uvijek ne doprinosi pomirenju i prevazilaženju događaja iz prošlosti. Visokorangirani politički lideri često osporavaju utvrđene činjenice o događajima iz rata, te izazivaju sumnje u neovisnost i nepristranost međunarodnih sudova. Svi akteri u Bosni i Hercegovini moraju pokazati da u potpunosti surađuju s međunarodnim sudovima priznavanjem i poštivanjem njihovih odluka. Revizionizam i negiranje genocida su u suprotnosti s najosnovnijim evropskim vrijednostima.’
Negiranje genocida u Srebrenici, prije svega, od predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, postala je u posljednje vrijeme svakodnevna pojava. Zato je usvajanje Rezolucije o genocidu Srebrenici neophodno baš u ovom trenutku i to u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, čije je Vijeće sigurnosti Srebrenicu proglasilo zaštićenom zonom UN-a Rezolucijom 819, 16.aprila 1993.
U svojoj izjavi u Beogradu kazali ste kako ‘kolektivna kazna nikada nije bila i nikada ne može biti dio naših vrijednosti’, te kako ne vjerujete da je “stigmatizacija srpskog naroda kolektivnom krivicom izvodljiva opcija”.
Predloženom Rezolucijom proglašava se Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, osuđuje svako poricanje genocida, pozivaju države članice da kroz obrazovne sisteme razviju odgovarajuće programe radi sprečavanja poricanja genocida, osuđuju radnje kojima se veličaju osuđeni za ratne zločine, poziva na završetak procesa pronalaženja i identifikacije žrtava genocida, te poziva na nastavak krivičnog gonjenja počinilaca genocida. Ni u jednom dijelu, nijednom riječju, ni direktno ni indirektno, krivica za zločin genocida ne pripisuje se cijelom narodu. Naprotiv, pozivanjem na presude Međunarodnog suda za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, jasno je da je krivica individualizirana na one, koji su proglašeni krivim i osuđeni za zločin genocida.
Borba u skladu s najosnovnijim evropskim vrijednostima protiv revizionizma i negiranja genocida bit će naše trajno opredjeljenje.
Negiranje genocida podriva mir, sigurnost i pomirenje, ali i evropsku perspektivu kako Bosne i Hercegovine tako i cijelog regiona.”
