Poziv za razmatranje mogućnosti raspoređivanja dodatnih trupa EUFOR-a u Distriktu Brčko i za sveobuhvatnu procjenu bezbjednosne situacije u Bosni i Hercegovini Evropska komisija je uputila u izvještaju o stanju u BiH za 2022. godinu, koji je usvojen u Evropskom parlamentu.
Finalna i usvojena Rezolucija Evropskog parlamenta o Bosni i Hercegovini između ostalog, ima nekoliko važnih stvari:
Tačka 11. – Poziva se misija EUFOR Althea da zbog secesionističke retorike iz RS-a rasporede dodatne snage u Distriktu Brčko.
Tačka 14. – Pozdravlja se gasanje BiH na Generalnoj skupštini UN-a u vezi suspenzije Rusije iz Odbora za ljudska prava (za vrijeme ambasadora Svena Alkalaja), te se istovremeno osuđuje dodjeljivanje priznanja i posjeta Moskvi od strane Milorada Dodika i Nenada Stevandića, te osuđuje prijem visokih dužnosnika Irana suzdržanost BiH prilikom glasanja o rezoluciji u vezi ljudskih prava u Iranu.
Tačka 15. – Pozdravlja se opredjeljenost BiH prema članstrvu u EU i NATO savezu, a posebno se pozdravlja učešće tadašnjeg minsitra odbrane (Sifet Podžić) na Samitu NATO-a u Madridu iz juna 2022. godine.
Tačka 33. – Prima se k znaju odluka Visokog predstavnika donesena u vezi izmjena Ustava FbiH i Izbornog zakona BiH, kojom se nastojala poboljšati funkcionalnost Federacije BiH, ali istovremeno se izražava zabrinutost radi vremena kada je odluka doensena, uz nedostatak transparentnosti i potrebnih konsultacija. Zbog toga, poziva se OHR da radi isključivo u okvoru svoga mandata, te da svojim djelovanjem ne pridonosi jačanju političkih i etničkih podjela i tenzija, a da se Bonske ovlasti koriste isključivo kao posljednje sredstvo.
Tačka 34. – Izražava se žaljenje zbog neuspjeha političkih aktera da usklade ustav i izborni okvir s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, neprovođenjem presuda Europskog suda za ljudska prava (u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku). Također se izražava žaljenje što pojedine odluke Ustavnog suda BiH još uvijek nisu provedene, čime se ugrožavaju jednaka politička prava za sve građane. Poziva sve donositelje odluka da postignu dogovor, u skladu s presudama međunarodnih i domaćih sudova, kao i političkim dogovorom u Bruxellesu od 12. juna 2022.
Tačka 36. – Poziva se na jačanje kapaciteta Centralne izborne komisije, ali se istvoremeno odbacuju sve aktivnosti političkih aktera kojim se vrši pritisak na CIK ili zastrašivanje pojedinih članova CIK-a, te se pozivaju domaća vlasti i Delegacija EU u BiH da podrže CIK i njegove članove u svim slučajevima zastrašivanja.
Tačka 57. – Naglašava se da nije postignut dovoljan napredak u provedbi Aneksa VII. Daytonskog mirovnog sporazuma o izbjeglicama, interno raseljenim osobama i povratnicima, te se ponavlja poziv na dodatne mjere i konkretne programe za održivi povratak, pristup zdravstvenoj zaštiti i zapošljavanju, socijalnoj zaštiti i obrazovanju te puno poštovanje njihovih prava. (U ovoj tački se vidi suprotnost Šmitovim odlukama, koje su donesene uz potpuno zanemarivanje Aneksa 7 ili njegovim odlukama se vrši legaliziranje posljedica etničkog čišćenja u Bosni i Hercegovini).
Tačka 58. – Pozdravljaju se svi napori BiH na snaženju regionalne saradnje, posebno one unutar Zajedničkog regionalnog tržišta (CRM) koje je unutar Berliskog procesa.
Ovo eksplicitno znači da EU ne podržava Otvoren Balkan i da poziva domaće vlasti da se odmaknu od takve inicijative.
