BiH

EVO kakvo nam je državno tužilaštvo – Državna tužiteljica Diana Kajmaković na crnoj listi SAD-a

Ured za kontrolu imovine stranaca američkog Ministarstva finansija (OFAC) stavio je na crnu listu tužiteljicu Tužilaštva Bosne i Hercegovine Dianu Kajmaković.

Kako je saopćeno iz OFAC-a, ovo je četvrti set mjera koje OFAC poduzima u skladu sa Izvršnom uredbom 14033, a mjere su usmjerene protiv osoba koje su, između ostalog, odgovorne za, ili su učestvovale u korupciji ili podrivanju demokratskih procesa ili institucija na Zapadnom Balkanu. Današnje mjere nastavak su provedbe strategije Sjedinjenih Država za utvrđivanje odgovornosti pojedinaca koji provode destabilizirajuće aktivnosti na Zapadnom Balkanu. Ove mjere poduzimaju se u vrijeme najozbiljnije političke krize u BiH od 1995. godine jer političari, etno-nacionalisti, i s njima povezane privilegovane mreže nastavljaju podrivati zemlju.

– Diana Kajmaković kontinuirano podriva demokratiju i vladavinu zakona u Bosni i Hercegovini – izjavio je Brian E. Nelson, podsekretar za borbu protiv terorizma i obavještajne finansijske poslove u Ministarstvu finansija SAD-a.

Dodao je da današnje mjere još jednom potvrđuju posvećenost Sjedinjenih Država stabilnosti i prosperitetu Bosne i Hercegovine jer se odnose na osobu koja ima ključnu ulogu u omogućavanju korupcije u zemlji.

 

 

Korumpirani državni tužilac

U saopćenju se dalje navodi da je prilikom osnivanja pred Tužilaštvo Bosne i Hercegovine postavljen niz ciljeva uključujući obezbjeđivanje poštivanja ljudskih prava i vladavine prava u zemlji. Tužilaštvo radi u skladu sa Ustavom i zakonima BiH te se od tužilaca traži da svoje dužnosti vrše bez favorizovanja, pristrasnosti ili predrasuda. Nezavisnost pravosudnog sistema BiH preduvjet je vladavini prava.

– Uprkos ovim obavezama u smislu izbjegavanja malverzacija u vršenju dužnosti tužioca, Diana Kajmaković flagrantan je primjer korumpiranog državnog tužioca BiH, povezanog sa kriminalnim organizacijama. Kao dio širih aktivnosti na suzbijanju organizovanog kriminala i trgovine narkoticima u BiH, istražioci su analizirali privatnu komunikaciju vođenu posredstvom kriptovanih aplikacija za razmjenu poruka. Kriminalci koji su koristili ovaj kanal komunikacija spominjali su Kajmaković, koja je radila na nekim od istraga u vezi sa ovim aktivnostima.

Kao podršku trgovcima narkoticima i drugim kriminalcima, Kajmaković je pomagala prikrivanju dokaza, sprečavanju krivičnog gonjenja, te je na druge načine pomagala nezakonite aktivnosti u zamjenu za ličnu korist. Također je pokušala blokirati istragu u vezi sa pojedincima iz kriminalnog miljea sa kojima je očigledno sarađivala – dodaje se u saopćenju.

Kajmaković je danas uvrštena na listu u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u aktivnostima ili politikama koje podrivaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu. Pored toga, Kajmaković je uvrštena na listu u skladu za Izvršnom odredbom 14033 i zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u korupciji na Zapadnom Balkanu.

 

 

Implikacije sankcija

Posljedično današnjoj mjeri sva imovina i pravo na imovinu onih koji su sankcionisani, a koja se nalazi u SAD-u ili je u posjedu ili pod kontrolom državljana SAD-a mora biti blokirana i prijavljena OFAC-u. Propisi OFAC-a generalno zabranjuju sve transakcije državljana SAD-a koji su u SAD-u (ili koji prolaze kroz SAD) a koja uključuje imovinu ili pravo na imovinu pojedinaca koji su uvršteni na listu ili na drugi način blokirani, izuzev u slučajevima kada je to dozvoljeno općom ili konkretnom dozvolom OFAC-a. Državljani SAD-a mogu se suočiti sa prekršajnim ili krivičnim kaznama za kršenje ovih zabrana.

Ovlasti i integritet OFAC sankcija ne proističu samo iz mogućnosti ureda da određuje i dodaje pojedince na SDN listu, nego i spremnosti ureda da sa SDN liste skida osobe u skladu sa zakonom SAD-a. Konačni cilj sankcija nije kažnjavanje, cilj je promjena djelovanja u pozitivnom smjeru.

Na vrh