Lični stav

Dunović: Put od etničkog ka građanskom, put ka modernoj BiH

Potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Milan Dunović, na pres-konferenciji uoči današnje redovne sesije Asocijacije intelektualaca „Krug 99“ o temi „Put od etničkog ka građanskom, put ka modernoj BiH“, ocijenio je ovu temu veoma značajnom naročito jer u zadnje vrijeme dolazi do relativizacije nekih njenih pojmova “zbog čega svi upadamo u onu fazu zamaranja takvom temom“.

–  Međutim, smatram da je situacija potpuno drugačija; kada govorimo o uređenju moderne države Bosne i Hercegovine, moramo napraviti distinkciju između etničkog i građanskog uređenja, koji, po mom ubjeđenju, zapravo nemaju dodirnih tačaka. U javnom prostoru se često javljaju kontroverze o tom pitanju, a ta relativizacija problematike ide u smjeru uvođenja nekih novih termina. Jedan od tih termina je ‘pomirenje etničkog i građanskog’. Uzmemo li za primjer bilo koju modernu državu, jasno je da takva potreba za pomirenjem ne postoji; da etničko i građansko, da bi se pomirili, prvo moraju biti u svađi. Kod uređenja države, a konkretno govorimo o Bosni i Hercegovini, ja ne vidim tu svađu i ne vidim potrebu za pomirenjem jer etnički princip i građanski, po mom mišljenju, zapravo nisu isti sistemi vrijednosti, pa u tom slučaju nisu ni uporedivi, nisu mjerljivi – Dunovićeve su riječi.

 

 

Ako je na sceni etnički princip, a u dobroj mjeri ga živimo  posljednjih 30 godina, naglašava Dunović, jasno je da pojedinačna građanska prava „ili ne postoje ili se pokušavaju ugušiti“.

– U građanskom uređenju, gdje je svaki pojedinac ravnopravan i ostvaruje svoja prava kroz priznavanje suvereniteta građanina kao nosioca suvereniteta državnosti, koji bira svoje političke predstavnike, a ti predstavnici mu vraćaju njegovim pravima u zakonskim regulativama, jasno je da je u takvom sistemu vrijednosti, etnički princip nešto što nije uporedivo s pojedinačnim pravom – Dunovićeve su riječi.

Po njegovom mišljenju, namjerno se u javnosti stvara zabuna o tome da je u Bosni i Hercegovini potrebno pomirenje etničkog i građanskog iako etnički princip zapravo oduzima pojedinačno pravo građanina.

– Tu se pojavljuju dva problema – jedan da pojedini političari odnosno stranke, pa čak i neki intelektualci, pokušavaju reći na različite načine da su pojedinačna prava ostvariva, ali isključivo u okviru jedne etničke skupine; kao da su etničke skupine entiteti osnosno državotvorne cjeline same za sebe, što je apsolutno netačno – naglašava potpredsjednik FBiH.

 

 

Drugi problem su tvrdnje o formiranju tzv. četvrtog stuba, pa pojedinci čak govore da je rješenje svih problema u BiH u ustanovljavanju funkcije četvrtog člana Predsjedništva.

–  Na prvu, to izgleda primamljivo jer podrazumijeva da bi se time ostvarivala prava i građana koji se iz različitih razloga ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda. Tu ulazimo zaista u opasnu zonu jer bi u tom slučaju, svi koji bi bili svrstani u nesretno nazvanu kategoriju ‘ostali’, zapravo ostvarivali prava na isti način kao pripadnici etničkih grupa. Tako bi grupacija ‘ostalih, ne želeći to, zapravo postala ‘četvrta etnička grupa’ i mi bismo ponovno bili još jedan korak udaljeniji od ostvarivanja pojedinačnih prava svakog građanina – Dunovićeve su riječi.

On smatra da posljednje odluke visokog predstavnika ne vode ka pojedinačnim pravima ni građanskom uređenju države već da su duboko u suprotnosti od presuda Evropskog suda za ljudska prava i pojedinih presuda Ustavnog suda BiH, koje zapravo pokazuju da su pojedinačna prava građana BiH, bez obzira na njihovo etničko izjašnjenje, zapravo ugrožena.

– Nikada nećemo imati modernu BiH ako imamo etničke podjele, a naročito ako te podjele ‘zabetoniramo’ stvaranjem još nekih grupacija bez obzira na to kako ih nazvali – zaključio je Dunović kao gost uvodničar uoči današnje sesije nezavisnih intelektualaca “Krug 99”.

Na vrh