Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH usvojen je u namjeri da se doprinese unaprjeđivanju međusobnog razumijevanja i poštovanja prava na slobodu savjesti i vjere, poštujući vrijednosti tolerancije i suživota, kako je to i normirano u članu 1., međutim političari ogrezli u vlasti i privatizaciji države zarobili su i institucije vjere. Iako je članom 2. Zakona propisano da je diskriminacija, dakle zabranjeno – davati prednost zasnovanu na religiji ili uvjerenju, kroz direktno ili indirektno umanjivanje jednakog ostvarivanja prava na vjeru, u BiH je postala praksa postavljanja vjerskih obilježja, posebno kršćanskih ikona po javnim osnovnim i srednjim školama i ustanovama. To predstavlja direktan nezakonit uticaj jedne vjere na djecu koja su neopredijeljena ili drugačijih vjerskih uvjerenja u odnosu na vjeru čija se obilježlja postavljaju po javnim institucijama, što sigurno negativno utiče i na učenike i odrasle, ali uz kršenje navedenog Zakona također narušava i principe sekularne države.
Suživot i toleranciju nigdje pa ni u BiH nije moguće ostvariti dominacijom jedne vjere na drugim vjerama isticanjem vjerskih obilježja bilo koje vjere u javnim institucijama, niti je moguće toleranciju i suživot ostvariti kroz postavljanje vjerskih simbola na službenim vozilima Policije Republike Srpske, jer policija mora štiti sve građane. Sramna je šutnja svih političkih aktera u BiH na upotrebu vjere u svrhe zastrašivanja od strane policije.
Evidentna je kleropolitička sprega vlasti za utjecaj nad religijom zloupotrebom crkve i vjerskih zajednica radi ispunjenja diskriminatornih i huškačkih ciljeva, što je protivno i članu 5. Zakona kojim je propisana – zabrana izazivanja, podržavanja ili pozivanja vjerske netrpeljivosti i mržnje.
Isto tako u članu 14. navedenog Zakona, normirano je da su crkve i vjerske zajednice odvojene od države, da država nema pravo da se miješa u unutrašnju organizaciju i poslove crkava i vjerskih zajednica te da nijedna crkva ili vjerska zajednica, ni njeni službenici, ne mogu formalno učestvovati u radu političkih ustanova. Iako je navedeni zakon jasan i zabranjuje istovremeni rad u institucijama države i institucijama vjerskih zajednica, godinama je prisutno kršenje navedenog člana zakona u vjerskim zajednicama u BiH. Opštepoznat je primjer Safeta Softića, potpredsjednika SDA i poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koji je istovremeno na funkciji predsjednika Sabora Islamske zajednice u BiH, narušavajući time ugled Islamske zajednice u BiH i sekularnost države.
Sve vjerske zajednice u BiH moraju se osloboditi uticaja političkih stranaka, a svim građanima se mora omogućiti ambijent u kojem se neće osjećati ugroženim od strane države koja je po Zakonu sekularna, te predsjednik BOSS-a Mirnes Ajanović poziva na skidanje vjerskih obilježlja unutar škola, ustanova i institucija, te poziva potpredsjednika SDA Safeta Softića da odmah napusti funkciju predsjednika Sabora Islamske zajednice u BiH jer se u suprotnom nastavljaju podrivati temelji sekularne države.
